Toplotni pojas
Toplotni pojasevi na Zemlji su izdvojeni pojasevi specifičnih odlika. Javljaju se kao posledica Zemljinog kretanja, revolucije Zemlje. Zemljina osa je nagnuta u odnosu na ekliptiku pod uglom od 66°33′, a ekliptika je nagnuta u odnosu na Sunčev ekvator pod uglom od 23°33′. Ta dva nagiba imaju najveći uticaj na klimu na Zemlji.
Na Zemlji se izdvajaju sledeći toplotni pojasevi:
- žarki toplotni pojas
- dva umerena toplotna pojasa
- dva hladna toplotna pojasa[1]
Žarki toplotni pojas[uredi | uredi izvor]
Žarki toplotni pojas se javlja sa obe strane Ekvatora. Nalazi se između severnog i južnog povratnika (od 23°33′N do 23°33′S) Osnovne odlike su visoke temperature vazduha, kao i karakteristični vetrovi: pasati i antipasati.
Umereni toplotni pojasevi[uredi | uredi izvor]
Umereni toplotni pojasevi su pojasevi koji se nalaze između žarkog i hladnih toplotnih pojaseva. Leže između 23°33′ (povratnici) i 66°33′ (polarnici) na obe polulopte, pa se izdvajaju severni umereni toplotni pojas i južni umereni toplotni pojas. Zapadni vetrovi i morske struje su glavne karakteristike ovih pojaseva.
Hladni toplotni pojasevi[uredi | uredi izvor]
Hladni toplotni pojasevi se nalaze između umerenih toplotnih pojaseva i polova. Zauzimaju prostor od 66°33′ (polarnici) do polova (90°) na obe Zemljine polulopte. U ovim pojasevima duvaju hladni i suvi vetrovi.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ V. Kovačević, S. Topalović. geografija udžbenik za 5.razred, Beograd 2015.