Triceps

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Triceps (triceps brachii lat. "troglavi mišić ruke") je veliki mišić na zadnjem delu gornjih udova mnogih kičmenjaka. Uglavnom je odgovoran za produženje zgloba lakta (ispravljanje ruke).

Struktura[uredi | uredi izvor]

Duga glava izvire iz infraglenoidnog tuberkula skapule. Prostire se distalno prema teres minoru i posteriorno prema teres majoru. [1]

Medijlna glava nastaje proksimalno u humerusu, samo što je inferiornija od brazde radijlnog živca: sa zadnje strane nadlaktice; iz medijalnog intermuskularnog septuma; a njen udaljeni deo takođe nastaje iz bočnog intermuskularnog septuma. Medijalna glava je uglavnom pokrivena bočnim i dugim glavama, a vidljiva je samo distalno na nadlaktici.

Bočna glava proizilazi sa zadnje strane nadlaktice, bočne i proksimalne do utora radijalnog živca, od većeg tuberkula prema regiji lateralnog intermuskularnog septuma.

Svaka od tri fašnike ima svoj motorneuronski subnukleus u koloni motora u kičmenoj moždini. Medijalna glava formirana je uglavnom od vlakana i motornih jedinica malog tipa I, bočna glava vlakana i motornih jedinica velikoh tipa II6 i duga glava od mešavine tipova vlakana i motornih jedinica. Sugerisano je da se svaki faktor "može smatrati nezavisnim mišićem sa specifičnim funkcijalnim ulogama".[2]

Vlakna se konvergiraju u jednu tetivu da bi se umetnula u olekranonski proces ulne (mada neka istraživanja pokazuju da može biti više od jedne tetive) i do zadnjeg zida kapsule lakatnog zgloba gde se buri (jastučići, vreće) često nalaze. Delovi zajedničke tetive zrače u fasciju podlaktice i mogu gotovo pokriti mišić anconeus.

Uređivanje inervacije[uredi | uredi izvor]

Za sve tri glave triceps se klasično veruje da se inervirani radijalnim nervom. Međutim, studija sprovedena 2004. godine utvrdila je da je 20 kadaveričnih uzoraka i 15 hirurških disekcija na učesnicima duga glava bila inervirana granama aksilarnog živca u svim slušajevima.

Funkcija[uredi | uredi izvor]

Triceps je ekstenzorski mišić lakatnog zgloba i antagonist mišića bicepsa i brachialisa. Takođe može da fiksira zglob kada se podlaktica i ruka koriste za fine pokrete, npr. pri pisanju. Pretpostavlja se da se dugačka glava koristi kada se zahteva trajna generacija sile ili kada postoji potreba za sinergijiskom kontorlom ramena i lakta ili zajedno. Bočna glava koristi se za pokrete koji zahtevaju povremene sile visokog intenziteta, dok medijalna potkolenica omogućava preciznije pokrete male sile.Svojim poreklom na lopatici, duga glava deluje i na ramenski zglob, a takođe je uključena u retroverziju i addukciju ruke. Pomaže u stabilizaciji ramenog zgloba na vrhu nadlaktnice.[3]

Trening[uredi | uredi izvor]

Tricepsi se mogu raditi ili izolacijom ili kombinovanim pokretima produženja lakta i mogu se statički smanjiti kako bi se ruka izravnala protiv otpora. Pokreti izolacije uključuju potezanje kablova, ležeći produžeci tricepsa i ispružanja ruku iza leđa.Primeri složenih ekstenzija lakta uključuju pokrete pritiska kao što su guranje prema gore presa sa klupe, prese sa bliskim držanjem (ravno, nagib ili pad), vojna presa. Bliži zahvat cilja tricepse više nego širi pokreti. Važno je raditi mišić za triceps preko celog spektra kontrakcije. S obzirom da se radi o dva zglobna mišića (sa priključcima koji prelaze i lakat i rame), najopsežniji pristup treningu omogućiće vam da trenirate tricepse vežbama koje u potpunosti ispravite lakat sa rukom iza tela (da u potpunosti skratite tricepse dugo glava).Rupture mišića tricepsa su retke i obično se javljaju samo kod anaboličkih steroida.[4]

Klinički značaj[uredi | uredi izvor]

Refleks tricepsa, izazvan udaranjem tricepsa, često se koristi za testiranje funkcije živaca ruku. Ovim se testiraju kičmeni nervi C6 i C7.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Platzer, W (2004). „Locomotor System”. Color Atlas of Human Anatomy (Vol. 1). 
  2. ^ Lucas-Osma AM,, Collazos-Castro JE (septembar 2009). Compartmentalization in the triceps brachii motoneuron nucleus and its relation to muscle architecture. The Journal of Comparative Neurology. str. 226—39. 
  3. ^ „Healthline”. Pristupljeno 26. 4. 2018. 
  4. ^ Keener JD, Sethi PM (novembar 2015). "Distal Triceps Tendon Injuries". Hand Clinics. str. 641—50.