Funkcije novinarstva

Medijska ponuda je veoma široka i ne ispoljava se samo u novinarstvu. Često je, međutim, teško odvojiti novinarstvo od ostalih medijskih aktivnosti. Povrh toga, novinarstvo nema svoj brend, nikakvu „zaštićenu marku profesije“. Njemački Osnovni zakon, na primjer, garantuje slobodu mišljenja i slobodu štampe i zato svako sebe može da nazove novinarom ili novinarkom, odnosno da se bavi tim poslom. Tako je u većini zemalja koje su proklamovale demokratsko pravo na slobodu štampe i informisanja, pa i u Srbiji i Crnoj Gori.

Kada novinari dobro obavljaju svoj posao oni doprinose, s jedne strane, da mediji budu komercijalno uspješni i s druge, da novinarstvo ispuni svoj društveni zadatak.

Kao najvažnije funkcije novinarstva teoretičari navode: - informacija - artikulacija - agenda siting ( agenda setting ) - kritika i kontrola -zabava -obrazovanje -socijalizacija i „ vođstvo“ -integracija

Informacija- Stavljanje velikog broja informacija na raspolaganje javnosti jeste zahtjev i očekivanje postavljeno pred sve medije. Mi, u našoj dvostrukoj ulozi učesnika na tržištu i građana koji treba da donose značajne odluke, na taj način savladavamo svakodnevnicu, donosimo realnije odluke i bolje se orijentišemo kako u našem lokalnom okruženju, tako i u odnosu na cijeli svijet.

Artikulacija- Mediji oblikuju određena stanja stvari i probleme, a to znači da ih čine javnim. U idealnom slučaju, oni time dejstvuju kao sistem za rano upozoravanje društva. Mediji su ti koji oblikuju određenu sliku o nekome ili nečemu i plasiraju je u javnost.

Agenda siting ( agenda setting) – Mas- mediji usmjeravaju našu pažnju na mali broj tema i događaja koji se nalaze u osvijetljenom prostoru javnosti. Uprkos rastu medijske ponude, sve češće samo jedna jedina tema potiskuje sve ostale teme s dnevnog reda. Usredsređivanje javne pažnje analitičari nazivaju Agenda siting ( agenda setting) jer su te teme neodvojivo ugrađene u svakidašnji dnevni red javnog života.

Kritika i kontrola – PR uposlenici, koji novinare u velikoj mjeri snadbjevaju vjestima, istovremeno, „čuvari kapija“, jer vjeruju da nije baš sve što se događa u politici, privredi i društvu pogodno za javnost. To izaziva određena strahovanja jer bi novinari te prikrivene informacije trebalo da obznane za dobrobit cijele zajednice. „ Mnogi zločini, korupcija i nemoral više će biti otežani ako postoji strah od novina nego zakonom“, mišljenje je slavnog američkog izdavača Džozefa Pulicera.

Zabava - Zabavna funkcija novinarstva je poslednjih godina veoma osnažena i postala je veoma važna. Ona se razvija još od kada je peni pres u 19. vjeku dosegao masovnu publiku. Mi sami očekujemo od medija, kao pratioca kroz svakodnevnicu, da nam osim informacije ponudi i predah i razne oblike bjekstva od te iste svakodnevnice. Mediji i novinarstvo su sastavni dio „ društva zadovoljstva“ i „ ekonomije zabave“.

Obrazovanje - Prvobitno su za obrazovanje bile nadležne škole i univerziteti. Sada tu funkciju sve više ostvaruju i mediji. Znatan dio našeg opšteg obrazovanja stičemo posredstvom mas-medija.

Socijalizacija i vođstvo - Mediji socijalizuju ljude, oni ih „vode“ i „ vaspitavaju“. Mediji su ti koji mogu uticati i ostavljaju duboki pečat na naše mišljenje i ponašanje. Ova funkcija je postala veoma važna. Posredstvom medija, odnosno sadržaja izloženog u medijima formiramo mišljenje, stavove o nekome ili nečemu.

Integracija - Mediji stvaraju mostove i približavaju različite oblasti života. Mediji ostvaruju tu funkciju i kada, na primjer, poznati televizijski voditelji potiču iz drugih etničkih grupa, rasa ili konfesija. Prošla su vremena kada su postojali samo jedan ili dva televizijska programa i kada se integrativna funkcija sastojala u prikazivanju kvazitema. Teme koje su mediji nametnuli kao bitne, sutradan bi postajale sadržaj svih razgovora vođenih na poslu, u pauzama na ručak. Takvu integrativnu funkciju danas ne posjeduje nijedan medij. Današnja medijska ponuda je višestruka. Postoje stotine različitih naslova, na desetine radio i tv kanala i bezgranična Internet ponuda.

Literatura

• Novinarstvo, Štefan Rus-Mol, Ana Jugoslava Zagorac Keršer, Klio, Beograd, 2005. Edicija: Multimedija 1. izdanje