Catalpa
Catalpa | |
---|---|
Catalpa speciosa − cvet, list i kora | |
Naučna klasifikacija | |
Carstvo: | |
(nerangirano): | |
(nerangirano): | |
(nerangirano): | |
Red: | |
Porodica: | |
Pleme: | |
Rod: | Catalpa |
Najpoznatije vrste | |
Catalpa bignonioides Walter Catalpa brevipes Urb. |
Katalpa (Catalpa) rod je listopadnog drveća iz porodice Bignoniaceae čije su izvorno stanište umereni i suptropski regioni Severne Amerike, Kariba i Istočne Azije.
Opis roda[uredi | uredi izvor]
Katalpa je srednjevisoko brzorastuće listopadno drvo prosečnih visina od 12 do 18 metara, i širine krošnje od 6 do 12 metara. Prepoznatljive su po svojim krupnim srcolikim listovima, belim cvetovima koji se pojavljuju u formacijama cvasti i dugačkim mahunastim plodovima. Listovi su dugački od 20 do 30 cm, a široki 15−20 cm. Plodovi, čaure, koji mogu biti dugački i do 50 centimetara dozrevaju u kasnu jesen i zadržavaju se na stablima tokom cele godine. U svakom plodu se nalazi niz sitnih semena sa po dva krilca koja im olakšavaju dalje širenje pomoću vetra. Biljke se razmnožavaju iz semena ili iz korena. Svojom fizionomijom dosta podsećaju na vrste Vernicia fordii (tungovo drvo) i Paulownia tomentosa (paulovnija).
Zbog svog krupnog lišća i široke krošnje katalpe su omiljena skrovišta brojnih ptica koje u njihovim krošnjama imaju savršena skloništa od jakih vetrova i kiša. Katalpa je brzorastuće drvo i samim tim veoma meko drvo. Zbog svog atraktivnog izgleda i privlačnih cvetova katalpe su popularne širom sveta kao parkovsko drveće.
Etimologija[uredi | uredi izvor]
Karl fon Line je 1753. upisao drvo pod imenom Bignonia catalpa,[1][2] a Đovani Antonio Skopoli je uspostavio rod Catalpa 1777. godine.
Vrste[uredi | uredi izvor]
U rodu Catalpa izdvajaju se sledeće vrste:[3][4]
- Catalpa bignonioides Walter - južna katalpa
- Catalpa brevipes Urb.
- Catalpa bungei C.A.Mey. - mandžurijska katalpa
- Catalpa cassinoides Spreng.
- Catalpa communis Dum.Cours.
- Catalpa cordifolia Moench
- Catalpa denticulata Urb.
- Catalpa domingensis Urb.
- Catalpa duclouxii Dode
- Catalpa ekmaniana Urb.
- Catalpa fargesii Bur.
- Catalpa henryi Dode
- Catalpa heterophylla Dode
- Catalpa himalayensis Hort. ex Dippel
- Catalpa hirsuta Spreng.
- Catalpa kaempferi Siebold & Zucc.
- Catalpa longisiliqua Cham.
- Catalpa longissima (Jacq.) Dum.Cours. - haićanska katalpa
- Catalpa macrocarpa Ekman
- Catalpa microphylla Spreng.
- Catalpa nana Hort. ex Dippel
- Catalpa oblongata Urb. & Ekman
- Catalpa obovata Urb.
- Catalpa ovata G.Don - kineska katalpa
- Catalpa pottsii Seem.
- Catalpa pubescens (Griseb.) Bisse
- Catalpa pumila Hort. ex Wien.
- Catalpa punctata Griseb.
- Catalpa purpurea Griseb.
- Catalpa silvestrii (Pamp. & Bonati) S.Y.Hu
- Catalpa speciosa Warder ex Engelm. - severna katalpa
- Catalpa sutchuensis Dode
- Catalpa ternifolia Cav.
- Catalpa thunbergii Hort. ex Wien.
- Catalpa tibetica Forrest
- Catalpa umbraculifera Hort.
- Catalpa vestita Diels
- Catalpa wallichiana Hort. ex Wien.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Catesby, Mark.The natural history of Carolina, Florida and the Bahama Islands. volume 1. page and plate 49. [1]
- ^ Linne, Carolus von Linne. Species Plantarum. 1st edition. 1753. volume 2. стр. 622 [2]
- ^ „Species Records of Catalpa”. ARS, National Genetic Resources Program, GRIN. USDA. Arhivirano iz originala 20. 01. 2009. g. Pristupljeno 19. 08. 2009.
- ^ „Plant name details for Catalpa”. IPNI. Pristupljeno 19. 08. 2009.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- (jezik: engleski) Catalpa speciosa images at bioimages.vanderbilt.edu
- „Catalpa” (на језику: енглески). The Plant List. Version 1.1. 2013. Приступљено 12. 08. 2016.