Gesta Hammaburgensis ecclesiae pontificum

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Početak Gesta Hammaburgensis ecclesiae pontificum

Gesta Hammaburgensis ecclesiae pontificum je delo nemačkog srednjovekovnog istoričara Adama iz Bremena. Delo predstavlja izvor o istoriji severne Nemačke i severne Evrope, a sadrži i prvi pomen Američkog kontinenta. Ovim delom je Adam postao osnivač istorijske geografije.

Delo[uredi | uredi izvor]

Adam je bio veoma skroman. O njegovoj skromnosti svedoči i način na koji je započeo svoje životno delo. Sebe naziva „kanonikom A“. Ko stoji iza inicijala saznajemo na osnovu dela Helmolda, Slovenska hronika, u kome navodi da je koristio „Dela hamburških episkopa“ Adama iz Bremena. Delo je pisano u četiri knjige. Po naslovu treba da predstavlja dela hamburško-bremenskih arhiepiskopa. U njemu je opisana istorija severne Nemačke i severne Evrope. Sem dokumenata dijecezanskog arhiva, Adam se koristio i usmenom tradicijom koju je čuo od danskog kralja Svena Estridsona (1047-1074) na čijem dvoru je boravio 1067. i 1068. godine.

Sadržaj[uredi | uredi izvor]

Prva strana Descriptio insularum Aquilonis

Prve dve knjige zaista se bave delima hamburških arhiepiskopa do 1043. godine. Prva knjiga počinje osnivanjem episkopije i širenjem hrišćanstva na severu. Seže do 788. godine. Izvori su joj Kasiodor Senator, Ajnhard i dela drugih, Adamu dostupnih istoričara. Druga knjiga je već širi pogled na nemačku istoriju od 940. do 1043. godine. Treća knjiga predstavlja biografiju hamburškog arhiepiskopa Adalberta (umro 1072. godine).

Descriptio insularum Aquilonis[uredi | uredi izvor]

Četvrta knjiga je toliko posebna da je neki izdavači smatraju za posebno delo i izdaju je odvojeno. Nosi čak i poseban naslov: Descriptio insularum Aquilonis. Ovim delom je Adam iz Bremena postao osnivač nove naučne discipline – istorijske geografije. Delo je posvećeno severnoj Nemačkoj, Baltiku i Skandinaviji. Bavi se zemljom, ljudima, njihovim običajima, načinom privređivanja, saobraćajem, vetrovima, morskim strujama... Najveći broj podataka dobio je od danskog kralja, ali i od mornara koji su navraćali u bremensku luku. Četvrti deo Descriptio insularum Aquilonis značajan je i po tome što sadrži prvi pomen Američkog kontinenta.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  • Narativni izvori za istoriju Evrope - Miloš Antonović, Utopija, Beograd 2007. godina