Pijaca Skadarlija

Koordinate: 44° 49′ 09″ S; 20° 27′ 27″ I / 44.81910° S; 20.45742° I / 44.81910; 20.45742
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Pijaca Skadarlija
Pijaca Skadarlija
Administrativni podaci
GradBeograd
OpštinaStari grad, nekad Kvart Dorćolski
Geografske karakteristike
Koordinate44° 49′ 09″ S; 20° 27′ 27″ I / 44.81910° S; 20.45742° I / 44.81910; 20.45742
Pijaca Skadarlija na karti Grada Beograda
Pijaca Skadarlija
Pijaca Skadarlija
Pijaca Skadarlija na karti Grada Beograda

Pijaca Skadarlija, je pijaca u Beogradu otvorena 1927. godine. U prvo vreme je bila kvantaška pijaca i zvala se Bajlonijeva pijaca, a posle Drugog svetskog rata postaje zelena pijaca i menja naziv u pijaca Skadarlija. Uprkos novom nazivu svima je poznata kao Bajlonijeva pijaca.[1][2]

O Pijaci[uredi | uredi izvor]

Dobila je ime po Čehu Ignjatu Bajloniju, vlasniku susedne pivare. Naziv Bajlonijeva pijaca se i danas koristi iako je 1946. godine zvanično promenila naziv u pijaca Skadarlija. Jedna je od većih i bolje snabdevenih beogradskih pijaca. Nalazi se u opštini Stari grad, u starom jezgru grada, na kraju boemske četvrti Skadarlija.[3] Omeđena je ulicama Džordža Vašingtona, Skadarskom, Đorđa Jovanovića, Knez Miletinom i Drinčićevom. S obzirom da je Železnička stanica Dunav relativno blizu, dominiraju prehrambeni proizvođači iz Banata. Procenjuje se da se danas na njoj snabdeva oko 100.000 potrošača. Početkom 2016. godine mlečna hala je potpuno uređena, rashladne vitrine su zamenjene novim po visokim standardima. Asfalt je takođe zamenjen, kao i tezge.[4]

Asortiman proizvoda je raznovrsan. Povrće i voće dovoze proizvođači iz Višnjice, Slanaca, Malog i Velikog Mokrog Luga, Pančeva, Obrenovca, Ritopeka itd. Ima 34 rashladne vitrine u mlečnoj hali, 725 tezgi gde se prodaje prehrambena roba i 165 tezgi sa robom široke potrošnje.[5]

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Prvo je bila kvantaška pijaca, a posle Drugog svetskog rata postaje šarena pijaca. Postavljena je na ledini i zimi je bila sva u blatu, kao i za vreme nepogoda. Leti je bila sva u prašini. Godine 1930. planirani radovi uređenja pijace su obuhvatali nivelaciju terena, uvođenje kanalizacije, betoniranje i ograđivanje. Godine 1930. je uneseno u budžet za renoviranje pijace 250.000 dinara.[6]

Bajlonijeva pijaca, snimljeno pre 1930.
Bajlonijeva pijaca, snimljeno pre 1934.

Otvaranje kvantaške pijace bilo je izuzetno važno pitanje za grad. Svi prodavci namirnica na veliko nalazili su se razbacani po svim pijacama i oko svih pijaca. Sud ih je skoncentrisao na dve pijace, Bajlonijevu i pijacu Zeleni venac. Njihova seoba izvršena je 1. novembra 1933. godine. Za potrebe pijaca na veliko podignute su privatne drvene barake. Na Bajlonijevoj pijaci izgrađeno je 38 baraka, a na Zelenom vencu 8. Pored ovih baraka, postojale su i opštinske tezge koje su se izdavale piljarima i proizvođačima po dnevnoj taksi od 5 dinara.[7]

U neposrednoj blizini pijace se nalazila "Bajlonova pivnica" (sic), koja je početkom marta 1939. otvorena u novom ruhu.[8] Preko puta, na uglu tadašnjih Novosadske i Rimske ulice (današnje Đorđa Jovanovića i Jelisavete Načić), u 1935. je podignut Dom Južnosrbijanaca.[9]

Namirnice u 1940. godini[uredi | uredi izvor]

U novembru 1940. godine beogradske pijace su bile zatrpane dobrim rodom kupusa. Jabuke su dobro rodile i generalno je bilo voća. Cene živine, jaja, ribe su nepromenjene 29. novembra u odnosu na prethodnu nedelju. Tezge su pune povrća. Potrošnja pasulja je velika.[10]

Brda od kupusa na kvantaškoj Bajlonijevoj pijaci, novembar 1940. godina

Higijena na pijacama pre Drugog svetskog rata[uredi | uredi izvor]

Isticalo se da je higijena na zadovoljavajućem nivou, ali se isticalo da će tek sa otvaranjem laboratorija za pregled namirnica biti na zavidnoj visini. Takođe se pominju i hladnjače za ostavu namirnica.[7]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]