Корисник:Petar51055/песак

С Википедије, слободне енциклопедије
Овај чланак је део пројекта Вики-школарац у ОШ "Јован Стерија Поповић" у Београду.
Датум уноса: мај - јун 2019.
Википедијанци: Ова група ученика ће писати чланке на подстраницама, где ће остати до краја периода уноса и оцењивања.
Позовамо вас да помогнете ученицима и дате им смернице током израде.


DAŽDEVNJACI

Postoji oko 4500 poznatih vrsta vodozemaca, ali se stalno otkrivaju nove vrste posebno u tropskim oblastima, pa ih može biti više od 5000 vrsta. Čineih 2 glavne grupe: daždevnjaci i mrmoljci, i žabe i krastače. Postoji i treća, manja grupa bezonogih crvolikih vodozemaca koji se nazivaju cecilije.

Tipičan daždevnjak ima dugačko telo, repi četiri noge. Mada po svom obliku liče na guštere, oni nemaju krljušt, kandže i ušne otvore na spoljašnoj strani tela.

Daždevnjaci besplučnjacičine najveću grupu živih daždevnjaka.

Pošto nemaju pluća, kiseonik primaju preko vlažne kože. Postoji nekoliko drugih grupa daždevnjaka od kojih većina ima snažno telo i dobro razvijene noge. Vrste daždevnjaka su: Crvuljasti daždevnjak (Batrachosepsattenuatus), Čovečja ribica (Proteus anguinus), Šareni daždevnjak (Ambystomamaculatum), Crveni daždevnjak (Pseudotritonruber), Tigrasti daždevnjak (Ambystomatigrinum), Veliki pacifički daždevnjak (Dicamptodonensatus), Crno-žuti daždevnjak (Salamandrasalamandra).[1]

Uvod je na strani 139, grupe se nalaze na strani 140 i daždevnjaci su na strani 142,143 i 144.


Reference[уреди | уреди извор]

  1. ^ “ Enciklopedija životinja” od profesora Filipa Vajtfilda, izdavac Mali princ Beograd.   Napisana 1999 izdata 2004 godine.