Divna Stanković

С Википедије, слободне енциклопедије
Divna Stanković
Датум рођења1956.
Место рођењаЛесковац
Датум смрти2011.

Divna Stanković (Leskovac,1956 – 2011) bila je učesnica i jedna od organizatorki velikog građanskog protesta u Leskovcu 1999.[1] godine protiv režima Slobodana Miloševića, jedna od osnivačica leskovačkog Narodnog parlamenta, mirovna aktivistkinja  Žena u crnom, Mreže prigovora savesti, Mreže Žene protiv nasilja, kao i jedna od osnivačica Ženskog centra u Leskovcu.

Za njen humanitarni rad grad Leskovac joj je posthumno dodelio Oktobarsku nagradu[2].

Biografija[уреди | уреди извор]

Građanski protest u Leskovcu 1999.[уреди | уреди извор]

Neposredno nakon završetka rata na Kosovu, u Leskovcu na jedinstven način izbija masovna građanska pobuna. Naime, na lokalnoj televiziji Leskovac, koja je bila pod kontrolom režima Miloševića, tehničar Ivan Novković prekida program, i izražavajući nezadovolјstvo politikom na lokalnom i nacionalnom nivou, poziva građanstvo na proteste. To je bio jedinstven slučaj da se jedan režimski medij iskoristi za organizovanje anti-režimskih protesta.[3]

Odgovor na ovaj poziv bio je masovan – 5. jula 1999, na protestu se okuplja oko 20.000 ljudi.[4][1] Divna Stanković je jedna od građanki koja se u narednih mesec i po dana obraća javnosti na leskovačkim protestima, a nakon 44 dana,[5] postaje jedna od osnivačica Narodnog parlamenta.

Aktivistički angažman[уреди | уреди извор]

Nakon protesta u Leskovcu Divna Stanković se priključuje Ženama u crnom, Мreži prigovarača savesti, a kasnije i Mreži žena protiv nasilja nastaloj na inicijativu Autonomnog ženskog centra u Beogradu.

Na lokalnom nivou se nije libila da javno otvara pitanja korupcije, kriminala  i posebno nelegalne trgovine narkoticima koja se odvija pod zaštitom delova vlasti.

Nakon petooktobarskih promena, Divna Stanković se fokusirala na pitanja nasilja prema ženama i sve vidove diskriminacije, ekonomsko osnaživanje žena, kao i humanitarni rad.[2]

Takođe je smatrala da je važno insistirati na rodnoj ravnopravnosti, i nije se libila da kritikuje fenomene i ljude kojima je svojim delovanjem omogućila da dođu na vlast nakon smene režima Miloševića.

Divna Stanković je smatrala da je civilno društvo bitan korektivni faktor društva: „Žene predstavljaju više od 50% biračkog tela, one su birale parlamentarke i ove bi morale da nas uzmu u obzir, a u protivnom treba da izvršimo pritisak na njih kako bi shvatile važnost civilnog društva“.[6]

Reference[уреди | уреди извор]

  1. ^ а б „CPI”. www.cpi.rs. Приступљено 2022-11-08. 
  2. ^ а б „Divna Stanković - Žene u crnom”. zeneucrnom.org. Приступљено 2022-11-08. 
  3. ^ „Protesti”. Narodni parlament (на језику: српски). 2013-05-06. Приступљено 2022-11-08. 
  4. ^ Leskovac_5. jul 1999._Srbijo-majko-plači (на језику: српски), Приступљено 2022-11-08 
  5. ^ „Zavrseni protesti u Leskovcu - najava novih akcija”. B92.net (на језику: српски). Приступљено 2022-11-08. 
  6. ^ „Žene stvaraju mir - Žene u crnom”. zeneucrnom.org. Приступљено 2022-11-08.