Odnosi Srbije i Japana

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Odnosi Srbija-Japan
Map indicating locations of Japan and Srbija

Japan

Srbija

Odnosi Srbije i Japana su inostrani odnosi Republike Srbije i Japana.

Istorija odnosa[uredi | uredi izvor]

Srpski kralj Milan I Obrenović, prvi monarh Srbije posle sticanja nezavisnosti na Berlinskom kongresu 1878. godine, odmah po svom krunisanju marta meseca 1882. godine, napisao pismo japanskom caru Meiđiju. Ovo je bila prva diplomatska prepiska između suverena Srbije i Japana. On mu u tom pismu, između ostalog, poručuje da su "velike evropske sile, okupljene na Kongresu u Berlinu, 13. jula 1878. godine svečano priznale nezavisnost Srbije" te da se on sledstveno tome i krunisao.

Na slikama ispod su pisma dva suverena na francuskom i japanskom jeziku.[1]

Odnosi Jugoslavije i Japana[uredi | uredi izvor]

Drugi svetski rat i posle[uredi | uredi izvor]

Josip Broz Tito je bio u poseti Japanu 1968.

Bilateralni odnosi[uredi | uredi izvor]

Poštanska markica iz 2007. koja obeležava 125 godina biletarnih odnosa između Srbije i Japana.

Zvanični diplomatski odnosi su uspostavili 1952. godine.[2]

Japanski premijer Šinzo Abe je posetio Srbiju u januaru 2018. godine.[3][4]

Kosovo[uredi | uredi izvor]

Japan je priznao jednostarano proglašenje nezavisnosti Kosova.

Japan je bio uzdržan prilikom glasanja o prijemu Kosova u UNESKO 2015.

Ekonomski odnosi[uredi | uredi izvor]

  • U 2020. godini ukupna robna razmena iznosila je 244 miliona USD. (Izvezli smo za 95 miliona a uvezli 149 miliona dolara).
  • U 2019. godini robna razmena je bila 220 miliona USD. ( Izvoz iz Srbije 58 miliona a uvoz 162 miliona dolara).
  • U 2018. godini ukupno robe je razmenjeno za 208 miliona USD. (Izvezeno je 70 miliona a uvezeno 138 miliona dolara u robi).
  • U 2012. godini robna razmena je bila 190,1 milion USD. (Izvoz iz Srbije 4,1 milion a uvoz 186 miliona dolara).
  • U 2007. godini ukupna robna razmena iznosila je 206,2 miliona USD. (Izvezli smo za 1,2 miliona a uvezli 205 miliona dolara).[5][6]

Ukupna bespovratna pomoć i pozajmice Srbiji od 1999. iznose oko 490 miliona evra kroz donacije, tehničku saradnju i jenski kredit.

Diplomatski predstavnici[uredi | uredi izvor]

U Beogradu[uredi | uredi izvor]

  • Japan Takahika Kacumata, ambasador, 2020.[7] -
  • Japan Đinuići Marujama, ambasador, 2017. - 2020.
  • Japan Juiči Kotobuki, ambasador, 2015. - 2017.
  • Japan Masafumi Kuroki, ambasador, 2013. - 2015.
  • Japan Cunozaki Tošio, ambasador, 2008. - 2013.
  • Japan Tadaši Nagaj, ambasador, 2005. - 2008.
  • Japan Jiruiči Tanabe, ambasador, 2003. - 2005.
  • Japan Iošine Jošiki, ambasador, 2001. - 2003.
  • Japan Japan Ovada Tokuakira, ambasador, 1997. - 2001.
  • Japan Tošio Goto, ambasador
  • Japan Ocuka Hirošihifuru, ambasador, 1986. -
  • Japan Tamio Amaha, ambasador, 1982. - 1986.
  • Japan Nakae Josuke, ambasador, 1978. - 1982.
  • Japan Mizuo Kuroda, ambasador
  • Japan Hidemičij Kira, ambasador
  • Japan Sesumu Nakagava, ambasador
  • Japan Akira Sono, ambasador
  • Japan Mičitoši Takahaši, ambasador
  • Japan Tošikasu Kase, ambasador, 1958. - 1960.

U Tokiju[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]