Pređi na sadržaj

Preslavsko blago

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Preslavsko blago
MestoBugarska
Istorija
PeriodIII—VII stoljeće
X stoljeće

Preslavsko blago (bug. Преславско съкровище) jeste arheološki nalaz predmeta iz doba Istočnog rimskog carstva.

Pronalazak[uredi | uredi izvor]

Blago je sakriveno tokom burnih događaja između 969. i 972. godine tokom kojih je Preslav prvo osvojio kijevski kraljevski knez Svjatoslav I Kijevski[1] a dvije godine kasnije vizantijski car Jovan I Cimiskije.[2][3]

Preslavsko blago pronađeno je u jesen 1978. godine u vinogradu u Kastani, 3 km severozapadno od druge bugarske prijestonice Velikog Preslava.[4] Blago je pronađeno 11. aprila 1978. godine u ataru Kastana, od strane žene koje su radile u lokalnoj zadruzi. Blago je pronašla osamdesettrogodišnja Marijka Vičeva Čočeva, koja je stekla nadimak Marijka Zlatna.[5]

Iskopavanja koja su uslijedila otkrila su više od 170 zlatnih, srebrnih i bronzanih predmeta, uključujući 15 srebrenih vizantijskih novčića koji su pripadali Konstantinu VII Porfirogenitu, Romanu II (945. i 959.) i drugim artefaktima koji datiraju iz perioda između III i VII stoljeća.[5]

Predmeti[uredi | uredi izvor]

U izradi ukrasa, dugmadi i drugog korišćeno je nekoliko tehnika izrade nakita: pored standardnog livenja u kalupe, zavarivane su male zlatne kuglica (granule) i primjenjivana je tehnika finog filigrana od zlatne žic te umetanja bisera i raznobojnog emajla.

Vlasnik ogrlice je verovatno je vjerovatno smatrao da je Bogorodica njegov ili njen svetitelj-zaštitnik. Bogorodica je prikazana na oba medaljona. Moguće je da je Petar I Bugarski poklonio ovaj nakit svojoj nevesti vizantijskoj princezi Irini Lekapene, 927. godine u Carigradu. Pretpostavlja se da je ogrlica bila svadbeni poklon jer motivi vodenih ptica simbolizuju porodičnu sreću i vernost.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Dutch Contributions to the Thirteenth International Congress of Slavists: Ljubljana August 15–21, 2003 - Linguistics (Studies in Slavic & General Linguistics) by Peter Houtzagers, Jenneke Kalsbeek, and Jos Schaeken (2003) p.392
  2. ^ A Short History of Byzantium by John Julius Norwich (1998) p.181
  3. ^ The City in Late Antiquity (Leicester-Nottingham Studies in Ancient Society) by John Rich (1996) p.191
  4. ^ Bulgaria - Land of Ancient Civilizations by Dimiter Dimitrov, Foreign Language Press, Sofia 1961, p.37
  5. ^ a b „Nemci preotkriha Preslavskoto zlato - Trud”. trud.bg (na jeziku: bugarski). Pristupljeno 2022-04-25. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]