Apolonija Aleksandrijska

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Aplonija Aleksandrijska

Apolonija Aleksandrijska (3. vek, Aleksandrija) - je ranohrišćanski mučenica, postradala tokom progona cara Decija Trajana.

Apolonija je pretrpela surovo mučenja jer je odbila da se odrekne hrišćanstva. Jevsevije Kesarijski piše o njoj u svojoj Istoriji Crkve, pozivajući se na pismo Aleksandrijskog patrijarha Dionizije Velikog Antiohijskom patrijarhu Faviju o ovim događajima: ”Pagani su, takođe, uhvatili Apoloniju, divnu devojku, tukli je, iščupali joj sve zube; zapalili su vatru izvan grada i pretili da će je živu zapaliti ako ne prinese darave i oda hvalu paganskim božanstvima. Apolonija je, nakon što se pomolila, odstupila, skočila u vatru i izgorela.”- Euzebije Pamphilus. "Crkvena istorija". VI, 41. [1]

Sveta Apolonija umrla je 9. februara 248. ili 249. godine. Zbog njenog mučeništva, gde su joj vađeni zubi, proslavlja se kao zaštitnica stomatologa.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Eusebius of Caesarea, Historia Ecclesiae, I:vi: 41.