Braveova rešetka — разлика између измена

С Википедије, слободне енциклопедије
Нема описа измене
м Vitez Hirald је преместио страницу Bravejeva rešetka на Braveova rešetka: Nepravilan prevod. Braveova rešetka je nazvana po kristalografu koji se naziva Ogist Brave.
(нема разлике)

Верзија на датум 9. август 2016. у 14:38

Braveova rešetka u fizici čvrstog stanja, je periodični beskonačni skup čvorova u ravni koji imaju isti raspored i orijentaciju, nezavisno iz koje se tačke se posmatra. Braveova rešetka se može definisati i kao skup svih čvorova određenih vektorom:

gde su primitivni vektori Braveove rešetke, a .[1]

Podela

Francuski kristalograf Ogist Brave je 1849. godine ustanovio da se u prostoru mogu konstruisati samo 14 različitih prostornih rešetki i da se svi kristalni materijali mogu uklopiti u jedan od ovih rasporeda. Materijali koji se ne uklapaju u ovu podelu su amorfne supstance ili kvazikristali (imaju petu osu simetrije koja ne postoji kod kristala).

Postoje četiri podgrupe Braveovih rešetki:

  • Prosta rešetka (engl. Simple cube - (SC))
  • Prostorno centrirana rešetka (engl. Body centered cube - (BCC))
  • Površinski centrirana rečetka (engl. Face centered cube - (FCC))
  • Bazno centrirana rešetka (engl. single face A, B or C centering)

Spisak Brajevih rešetki

"a", "b" i "c" su ivice rešetke, a "α", "β", "γ" su uglovi

Vrste Braveovih rešetki.
  1. Prosta kubna rešetka
    a=b=c
    α=β=γ=90°
  2. Površinski centrirana kubna rešetka - POVCK
    a=b=c
    α=β=γ=90°
  3. Prostorno centrirana kubna rešetka - PROSTCK
    a=b=c
    α=β=γ=90°
  4. Prosta tetragonalna rešetka
    a=b≠c
    α=β=γ=90°
  5. Prostorno centrirana tetragonalna rešetka
    a=b≠c
    α=β=γ=90°
  6. Heksagonalna rešetka
    a≠c
    α=γ=90° β=120°
  7. Ortorombična rešetka
    a≠b≠c
    α=β=γ=90°
  8. Prostorno centrirana ortorombična rešetka
    a≠b≠c
    α=β=γ=90°
  9. Bazno centrirana ortorombična rešetka
    a≠b≠c
    α=β=γ=90°
  10. Površinski centrirana ortorombična rešetka
    a≠b≠c
    α=β=γ=90°
  11. Romboedarska rešetka
    a=b=c
    α≠β≠γ≠90°
  12. Prosta monoklinična rešetka
    a≠b≠c
    α=γ=90°≠β
  13. Bazno centrirana monoklinična rešetka
    a≠b≠c
    α=γ=90°≠β
  14. Triklinična rešetka
    a≠b≠c
    α≠β≠γ≠90°

Reference

  1. ^ N. Ashcroft; N. D. Mermin, Solid State Physics, 1976, Saunders College, ISBN 0-03-083993-9

Literatura

  • Helmut G. F. Winkler (1950): Hundert Jahre Bravais Gitter. Die Naturwissenschaften, Band 37, Nummer 17, Seiten 385-390, DOI: 10.1007/BF00738360, online abgerufen am 28. Nov. 2010
  • Martin Henzler, Wolfgang Göpel: Oberflächenphysik des Festkörpers. Teubner, Stuttgart. 1994. ISBN 978-3-519-13047-5..
  • Mackay AL and Pawley GS: Bravais Lattices in Four-dimensional Space. In: Acta. cryst.. 16, 1963, S. 11–19. doi:10.1107/S0365110X63000037.
  • Donald A. McQuarrie; John D. Simon (1997). Physical Chemistry: A Molecular Approach (1st изд.). University Science Books. ISBN 0935702997. 

Spoljašnje veze