Džamija u Brodu na Savi

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Džamija u Brodu na Savi (kasnije nazvanom Slavonskom Brodu) bivša je katolička crkva (po katoličkim izvorima) Svetog Marka, pretvorena u džamiju, a kasnije i srušena.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Generalni vikar za tursku Slavoniju zagrebačkog biskupa Petra Petretića bio je otac Petar Nikolić. Iz franjevačkog samostana u Našicama piše biksupu pismo od 28. maja 1660. godine, u kojem popisuje i opisuje župe, župnike, crkve i ostalo, na prostoru između Save i Drave, pod turskom vladavinom. Za Brod je između ostaloga zapisao: U selu ili gradu Brodu stara crkva, učinjena možejom Turaka, nekoć pod imenom Svetoga Marka... [1] [2] Dolazak Turaka u Brod u julu 1536. godine je uslovio da se već u septembru, oktobru i novembru iste godine, veliki broj ljudi islamizira. Islamizirani Brođani su svoju crkvu Svetog Marka pretvorili u džamiju, a podigli su još nekoliko mošeja, kojih je početkom 17. vijeka bilo već devet. U gradu je bio i sudbeni stol - kadiluk, a ponekad je stanovao i požeški sandžak. [3] Dr Ignjat Alojzije Brlić (Brođanin, Srbin katolik) je o džamiji zapisao: …a džamija im je stojala na uglu trga pokraj Save… temelji te džamije izkopani su god. 1834. [4] Po njegovom svjedočenju, oko džamije je bilo tursko, zapravo, muslimansko groblje. [5] Iz turskog perioda u Brodu su do danas ostala neka prezimena hrvatiziranih i pokatoličenih stanovnika Broda i okoline (ali i šire, Slavonije i Srema): Azapović (Azapi, Predrag Azap), Čengić, Teskera (teskera je bio naziv za tursku putnu ispravu)... [6] Rašani i Nijemci su oslobodili Brod od turske vlasti 1691. godine, [7] a zatim su njemački vojnici srušili sve džamije i muslimanska groblja u Brodu. [8]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Acta Bosnae, MCCCCXXXV, 28.5.1660. str. 494. 
  2. ^ Cvekan 1984, str. 56.
  3. ^ Cvekan 1984, str. 27.
  4. ^ Brlić, Ignjat (1885). Uspomene na stari Brod, knjiga 2. str. 15, 24. 
  5. ^ Cvekan 1984, str. 54.
  6. ^ Srpske putne isprave kroz istoriju (PDF). 
  7. ^ Cvekan 1984, str. 29.
  8. ^ Brod oslobođen od Turaka. 

Literatura[uredi | uredi izvor]