Dželal-paša Zogolj

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Dželal-paša Zogolj

Dželal-paša Zogolj (18601911) bio je kajmakam u selu Zogolj, Oblast Mat, Albanija, Osmansko carstvo.

U vrijeme turske vladavine, u doba Ivana Jastrebova, selo Zogolj je bilo glavno mjesto bajraka Zogolj i glavno mjesto u Matu. Od svih 19 sela bajraka, Zogolj je imao najviše kuća (150), a u tom selu je bila u doba Jasterbova i kula Mat. Jastrebov naziv povezuje sa slovenskom rječju soko - sokolovci, zog je ptica uopće. U selu je u vrijeme Jastrebova bila i rezidencija kajmakama, a tadašnji kajmakam je bio Dželal-paša Zogolj, porijeklom iz zetskog plemena Bušatlija (potomci Stanka Crnojevića), iz sela Bušata kod Skadra. On je bio sin Dželadina paše. Školovan je u Carigradu, imao je prirodnu pamet, ali ne i veliko obrazovanje. Njegova okružna uprava je bila smještena u njegovoj sopstvenoj kući, na predivnom mjestu sa kojeg se vidjelo cijelo prostranstvo koje zauzima Mat. Jastrebov je o njemu zapisao da nema više od 25 godina (u vrijeme kada je Jastrebov obilazio taj kraj). [1] Otac je kralja Zoga I od Albanije.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Jastrebov, Ivan (2018). Stara Srbija i Albanija. Beograd: Službeni glasnik. str. 452. — 466.