Antigva Gvatemala

Koordinate: 14° 34′ 00″ S; 90° 44′ 00″ Z / 14.566667° S; 90.733333° Z / 14.566667; -90.733333
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Antigva Gvatemala
Antigua Guatemala
Antigva Gvatemala
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Gvatemala
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 34.685
Geografske karakteristike
Koordinate14° 34′ 00″ S; 90° 44′ 00″ Z / 14.566667° S; 90.733333° Z / 14.566667; -90.733333
Antigva Gvatemala na karti Gvatemale
Antigva Gvatemala
Antigva Gvatemala
Antigva Gvatemala na karti Gvatemale
Antigva Gvatemala
Svetska baština Uneska
Zvanično imeAntigva Gvatemala
MestoGvatemala Uredi na Vikipodacima
Koordinate14° 33′ 27″ S; 90° 44′ 00″ Z / 14.5575° S; 90.7333° Z / 14.5575; -90.7333
Kriterijumkulturna: ii, iii, iv
Referenca65.
Upis1979. (3. sednica)
Veb-sajthttp://whc.unesco.org/en/list/65

Antigva Gvatemala (šp. Antigua Guatemala - Stara Gvatemala) je stara prestonica guvernera Gvatemale. Poznata je po svojoj istorijskoj arhitekturi stilova španskog baroka i renesanse, i po ruševinama koje su posledica 2 zemljotresa iz 1773.

Po popisu iz 2007. Antigva Gvatemala imala je 34.685 stanovnika.

Antigva se nalazi u dolini Pankoj, okružena vulkanima Agva, Fuego i Akatenango, u Departmanu Sakatepekez (Sacatepéquez) u centralnoj Gvatemali.

Grad je od 1979. na listi Svetske baštine UNESKO. Danas je Antigva turistički centar, poznat po školama španskog jezika.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Antigvu su osnovali Španci 1543. pod imenom „Santijago de los Kabaljeros de Gvatemala“ (Santiago de los Caballeros de Guatemala), sa namerom da postane treći glavni grad kolonije Gvatemale. Konkistador Bernal Dijaz del Kastiljo, stari vojnik Ernana Kortesa, dugo je ovde bio guvener. Treći najstariji univerzitet američkog kontinenta, Univerzitet Sveti Karlo Boromejski (Universidad de San Carlos de Borromeo) osnovan je u Antigvi 1676. Danas je na njegovom mestu muzej i sala za koncerte klasične muzike.

Plan grada je, kao i mnogi kolonijalni gradovi Latinske Amerike, sagrađen po principu pravougaone mreže ulica oko centralnog trga.

Posle katastrofalnog zemljotresa 1773. španske vlasti su odlučile da glavni grad premeste na drugo mesto. Tako su ostaci arhitekture ostali neizmenjeni.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]