Artur Šipli

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

SER
Artur Šipli
GBE FRS
Prorektor Univerziteta u Kembridžu
Na dužnosti
1917—1919
Magistar Hristovog koledža, Kembridž
Na dužnosti
1910—1927
Datum rođenja(1861-03-10)10. mart 1861.
Mesto rođenjaVoltonu na Temzi Sari, Engleska
Datum smrti22. septembar 1927.(1927-09-22) (66 god.)
SpecijalizacijaZoologija

Ser Artur Everet Šipli GBE FRS (10. mart 1861 — 22. septembar 1927) bio je engleski zoolog i prorektor Univerziteta u Kembridžu.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Šipli je rođen u Voltonu na Temzi u Sariju 10. marta 1861. Odrastao je u Dačetu, Bakingemšir (sada Berkšir), i školovao se na Univerzitetskom koledžu. Upisao se u bolnicu Svetog Vartolomeja kao student medicine 1879. godine, ali je sledeće godine prešao na Hristov koledž u Kembridžu da čita prirodne nauke, specijalizujući zoologiju. [1]

Specijalizacija[uredi | uredi izvor]

Šipli se posebno specijalizovao za proučavanje parazitskih crva, objavljujući skoro pedeset radova o njima, što je dovelo do njegovog izbora za člana Kraljevskog društva 1904. Ostao je na Kembridžu nakon diplomiranja, a postavljen je za univerzitetskog demonstratora uporedne anatomije 1886. godine, predavača u napredna morfologija beskičmenjaka 1894. i čitalac zoologije 1908. Izabran je za člana Hristovog koledža 1887. i postao je nastavnik prirodnih nauka 1892. Godine 1891. postavljen je za sekretara Kembridž muzeja i sobe za predavanja. čime je faktički bio zadužen za sve univerzitetske laboratorije i muzeje. Godine 1910. izabran je za magistra Hristovog koledža, na toj funkciji do svoje smrti, a od 1917. do 1919. bio je prorektor Univerziteta u Kembridžu.

Uđbenici i publikacije[uredi | uredi izvor]

Godine 1893. objavio je Zoologiju bezkičmenjeka, koja je postala popularan univerzitetski udžbenik. Njegov Udžbenik zoologije, napisan zajedno sa Ernestom Makbrajdom, pojavio se 1901. godine, a nakon njega su usledila još tri izdanja do 1920. Između 1895. i 1909. zajedno je uređivao, sa Sidnijem Frederikom Harmerom, desetotomnu prirodnu istoriju Kembridža. Bio je kourednik, sa Džordžom Natalom, časopisa Parasitologija od 1908. do 1914., a takođe je pomagao u uređivanju časopisa za ekonomsku biologiju od 1905. do 1913. Druge popularne publikacije su: Biseri i paraziti[2] (1908), " J“: memoari Džona Vilisa Klarka (1913), Manji užasi rata (1915; o parazitima), Još manjih užasa (1916), Studije o životu insekata (1917), Putovanje vicekancelara (1919) , Život (1923), Kameje i ostrva Kembridža: Zapadna Indija i Egej (1924) i Lov pod mikroskopom (1928).

Britanska univerzitetska misija[uredi | uredi izvor]

Godine 1918. Šipli je bio član britanske univerzitetske misije u Sjedinjenim Državama, koju je Ministarstvo spoljnih poslova poslalo da se suprotstavi nemačkoj propagandi na američkim univerzitetima i da promoviše postdiplomske studije američkih studenata na britanskim univerzitetima. Kao priznanje za ovaj rad i druge ratne usluge (uključujući stavljanje na raspolaganje Master Loži Hristovog koledža kao rekonvalescentnog doma za ranjene oficire), Šipli je imenovan za viteza Velikog krsta Reda Britanske imperije (GBE) u civilnim ratnim počastima 1920. godine. [3]Imenovan je za predsednika upravnog tela Imperijalnog koledža za tropsku poljoprivredu, Trinidad, pri njegovom osnivanju 1921.

Smrt[uredi | uredi izvor]

Umro je 22. septembra 1927. godine. [4]

Akademske titule[uredi | uredi izvor]

Akademske funkcije
Magistar Hristovog koledža, Kembridž
1910–1927
Prorektor Univerziteta u Kembridžu
1917–1918

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Šipli, Artur Everet (SHPY880AE)”. Kembridž baza podataka alumnista. Univerzitet u Kembridžu. 
  2. ^ Shipley, A. E. (1908). Pearls & Parasites. 
  3. ^ „No. 31840”. The London Gazette (Supplement). 30. 3. 1920. str. 3758. 
  4. ^ „Sir Arthur Shipley. Eminent Scholar and Zoologist of Cambridge University Dies”. The New York Times. 23. 9. 1927. 

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]