Bagrenica

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Bagrenica je bila purpurnocrkvena vladarska haljina, insignija, odnosno oznaka dostojanstva i vlasti.

Značenje[uredi | uredi izvor]

U starim srpskim izvorima bagrenica se prvi put spominje u opisu obreda vladarske investiture u Teodosijevom Žitiju Svetog Save. Opisujući obred krunisanja Stefana Prvovenčanog u Žiči, Teodosije kaže kako je arhiepiskop Sava novog vladara odmah posle blagosloba prepasao i ukrasio bagrenicom i biserom. Gornji deo vladarske haljine bio je ukrašen širokom ogrlicom dok je donja ivica porubljena zlatnom tkaninom. Na gornjem delu rukava vladar je nosio narukvice. Na srpskim srednjovekovnim freskama bagrenice se javljaju od druge polovine 13. veka, po ugledu na vizantijsku carsku ikonografiju. Preko svečane tkanine, vladar je nosio loros (u srpskim izvorima pominje se kao pojas, a od 15. veka kao dijadema).

Literatura[uredi | uredi izvor]