Pređi na sadržaj

Beogradska ulica (Vranje)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Beogradska ulica
Početak Kralja Stefana Prvovenčanog
Kraj kružni tok ulica Partizanske, Sime Pogačarevića, 8. brigade i Ivana Cankara
Dužina 250 m
Širina m
Stvorena 1928. god.
Nazvana 1950. god.
Stari nazivi Vojvode Mišića, Maksima Gorkog (Ljubljanska)
Današnji izgled Beogradske ulice u Vranju

Beogradska ulica u Vranju nalazi se u samom centru grada.

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Svaka ulica ima svoju istoriju, važne objekte i položaj, a neke ulice su menjale nazive više puta. Oktobra 1928. vranjska Opština konačno je numerisala ulice u gradu i svakoj zgradi dala potrebne brojeve. Ulica je menjala naziv više puta. Od oktobra 1928. godine do 1947. godine, ova ulica nosi naziv Vojvode Mišića. Posle Drugog svetskog rata od 1947. godine i 1950. godine dobija novi naziv Maksima Gorkog (Ljubljanska). Od 1950. godine do danas nosi naziv Beogradska ulica.[1]

Danas[uredi | uredi izvor]

Beogradska ulica u Vranju počinje od raskrsnice ulica Ivana Milutinovića i Kralja Stefana Prvovenčanog. Paralelna je sa ulicom Ive Lole Ribara. Nalazi se blizu Saborne crkve Svete Trojice koja je glavni i najveći pravoslavni hram u Vranju, te predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture. Ulica se proteže od stare Pošte i završava do kružnog toka na raskrsnici ulica Partizanske, Sime Pogačarevića, 8. brigade i Ivana Cankara. Na samom kružnom toku postavljena je bista Sime Pogačarevića koji je bio učesnik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije. U samoj ulici nalazi se i kuća u kojoj je živeo Sima Pogačarević. Beogradska ulica se nalazi u samom centru grada i iako je jednosmerna iz pravca Kralja Stefana Prvovenčanog jedna je od najprometnijih i najopterećenijih ulica. U njoj se nalazi Taksi stanica i Stara autobuska stanica gde redovno saobraćaju autobusi prema većini manjih mesta, Vladičinom Hanu, Bujanovcu, Vranjskoj Banji i ostalim mestima i naseljima u samom gradu. Savremeni način života i potrošačko društvo dovelo je otvaranja mnogih prenoćišta, kafića, butika i prodavnica, ali je poznata i po nekoliko zanatskih radnji. Na uglu Beogradske ulice i 29. novembra postoji veliki gradski parking. Na ovom prostoru se svake godine parking zatvara i održavaju se koncerti u okviru manifestacije Dani Vranja gde gostuju mnogi domaći i strani muzički izvođači.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Simonović M, Rista. Društvena istorija Vranja: od kraja 19. do kraja 20. veka. Vranje: Istorijski arhiv "31. januar". str. 446. ISBN 978-86-88105-09-5. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]