Vremenska višenitna obrada

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Vremenska višenitna obrada je jedna od dve glavne forme višenitne obrade koja može biti implementirana na računarskom procesoru, dok je druga simultana višenitna obrada. Razlika između njih je maksimalni broj niti koje se mogu istovremeno izvršavati u bilo kojoj fazi protočne obrade u datom instrukcijskom ciklusu. Kod vremenske višenitne obrade je jedna, dok je kod simultane više od jedne.[1]

Varijacije[uredi | uredi izvor]

Postoji puno mogućih varijacija vremenske višenitne obrade, ali većina može biti klasifikovana u dve podforme: grubu i finu.

  • Kod grube vremenske višenitne obrade, protočna obrada procesora sadrži samo po jednu nit. Procesor mora efektivno da izvodi brzu promenu konteksta pre izvršenja druge niti. Ova brza smena konteksta se naziva i smena niti. Može ali i ne mora biti dodatnih gubitaka ciklusa tokom smene.
Postoji više mogućih varijacija grube vremenske višenitne obrade, koje se uglavnom odnose na algoritam koji određuje trenutak promene niti. Ovaj algoritam može biti baziran na jednom ili više različitih faktora, uključujući broj ciklusa, promašaje u kešu, i pravičnost.
  • Kod fine vremenske višenitne obrade,[2] protočna obrada procesora može sadržati višestruke niti, gde se smene konteksta dešavaju između faza protočne obrade (npr. kod cilindričnih procesora). Ova forma višenitne obrade može biti skuplja od grube forme jer će izvršni resursi koji se prostiru na više faza protočne obrade morati da rade sa višestrukim nitima. Takođe doprinosi ceni i činjnica da ovaj dizajn ne može biti optimizovan oko koncepta "pozadinskih" niti – bilo koja od hardverski implementiranih konkurentnih niti može zahtevati da njeno stanje bude čitano/pisano u bilo kom ciklusu.

Poređenje sa simultanom višenitnom obradom[uredi | uredi izvor]

U bilo kojoj svojoj formi, vremenska višenitna obrada je na mnogo načina slična simultanoj. Kao kod simultanog procesora, hardver mora da skladišti ceo skup stanja po konkurentnoj implementiranoj niti. Takođe mora da očuva iluziju da data nit ima procesorkse resurse samo za sebe. Algoritmi pravičnosti moraju biti uključeni u oba tipa višenitne obrade radi sprečavanja dominacije jedne niti nad procesorom i resursima.

Vremenska višenitna obrada ima prednost nad simultanom u tome što se procesor manje zagreva; međutim, dozvoljava da se samo jedna nit izvršava u jednom trenutku.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Superthreading with a multithreaded processor
  2. ^ Silberschatz, Abraham (2012). Operating System Concepts. Wiley, 9th Edition. str. 283. ISBN 9781118063330.