Galerija Progres u Beogradu
Galerija „Progres” u Beogradu | |
Palata „Progres” u čijem prizemlju i podzemnoj etaži se nalazi Galerija | |
Vlasnik: | Akcionarsko društvo „Progres” |
Osnovana: | 1996. |
Sedište: | Zmaj Jovina 8-10 (Stari Grad) Beograd Srbija |
Umetnički direktor: | Nikola Žigon, akademski slikar |
Struktura: |
|
Veb prezentacija | http://progres.rs/index.php/galerija/ |
Galerija „Progres” u Beogradu jedan je od reprezentativnih izložbenih prostora u centralnom delu srpske prestonice, osnovan 1996. godine od strane akcionarskog društva „Progres”, kompanije koja se više od pola veka uspešno bavi spoljnotrgovinskim i unutrašnjim prometom, finansijskim posredovanjem i konsaltingom. Galerija poseduje visok nivo tehničke opremljenosti, što joj pruža brojne mogućnosti za organizovanja izložbenih programa, kulturnih i privrednih okupljanja i koncertnih aktivnosti.[1]
Položaj[uredi | uredi izvor]
Galerija „Progres” se nalazi u strogom centru Beograda u prizemlju poslovnog objekta preduzeća „Progres”, i delom u podzemnom etažu, na uglu knez Mihailove i Zmaj Jovine ulice na broju 8-10.
Galerija je udaljena 17 metara od Francuskog instituta u Srbiji, 45 metara od Jugoslovenske kinoteke, 47 metara od Instituta Servantes, 49 metara od Muzeja grada Beograda i 50 metara od Srpske akademije nauka i umetnosti.
O galeriji[uredi | uredi izvor]
Galerija je smeštena u poslovnom objektu kompanije „Progres”, jednom od najreprezentativnijih objekta Beograda, i veoma važnom delu moderne srpske arhitekture. Građena je po projektu arhitekte Milorada Mirkovića.
Galerijski prostor, ukupne površine 530 m2, visokog je nivoa tehničke opremljenosti, što omogućava organizovanja raznovrsnih izložbenih postavki, koncertnih aktivnosti i drugih kulturnih i komercijalnih sadržaja.
Likovni program Galerije je sadržajno jako širok; počev od klasičnih slikarskih i vajarskih formi, grafike i crteža, preko, arhitekture, do fotografije, dizajna, instalacija, videa i drugih modernih formi umetničnog izražavanja.
Na programu Galerije, počev od njenog osnivanja, prisutna su dela kako domaćih tako i međunarodnih umetnika, svih uzrasta i formi likovnog izražavanja.
- Suprotstavljeni stavovovi o upotrebi Galerije
Prostor Galerije je za umetnike uvek bio besplatna i uvek će to biti. Nažalost, loše materijalno stanje u srpskom društvu, primoralo je Galeriju da izvesne termine za izložbe i druge sadržaje mora da iznajmljuju kako bi „preživela”. Zato se u galeriji održavaju i brojni komercijalni sadržaji; božićni i uskršnji bazari, prezentacije ambasada, zatim ekološke izložbe i tako dalje, što često u kulturnoj javnosti Srbije nailazi na kritiku i oprečne stavove.[2]
Kulturno dobro od 2019.[uredi | uredi izvor]
Na zahtev Grada Beograda premijerka RS Ana Brnabić je avgusta 2019. godine stavila prostor ove galerija pod zaštitu države i Zavoda za zaštitu spomenika kulture, jer kao takva postoji već nekoliko decenija. Grad Beograd je, kada je sagrađena zgrada Progresa, postavio zahtev da se na mestu gde je nekada bila Sebastianova galerija stvori umetnička galerija, što je tadašnji investitor i ispoštovao. Tokom privatizacije zgrade Progres galerijski prostor je bio na prodaju, pa je postojala opasnost da novi vlasnik taj prostor preimenuje, za druge sadržaje. Da bi zaštitio galeriju Grad Beograd je tražio da se ona u sadašnjem prostoru sačuva, i da onaj ko kupi zgradu nema mogućnost da menja prostor galerije i njenu namenu.[3]
Konačno je rešen višegodišnji problem statusa Galerije, nakon što je 2020. godine kompanija „Progres" odustala od namere da proda umetničku galeriju u Knez Mihailovoj ulici.[4]
Izložbe[uredi | uredi izvor]
Godina | Događaj |
---|---|
1997. |
|
1998 |
|
1999. |
|
2000. |
|
2001. |
|
2002. |
|
2003. |
|
2004. |
|
2005. |
|
2006. |
|
2007. |
|
2008. |
|
2010. |
|
2011. |
|
2012. |
|
2013. |
|
2014. |
|
2015. |
|
2016. |
|
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ „Galerija „Progres””. Kompanija „Progres”, Beograd. Pristupljeno 23. 8. 2016.
- ^ „Necenzurisane laži su dovoljno plaćene”. Dnevnik „Danas”, objavljeno: 29. 7. 2016. Pristupljeno 24. 8. 2016.
- ^ Vesić: Galerija „Progres” pod zaštitom države, od sredine avgusta Blic RS, od 2.8.2019. Pristupljeno 13.8.2019.
- ^ „Vesić: Beograd je pobedio, Galerija "Progres" sačuvana”. www.rts.rs. 1. 6. 2020. Pristupljeno 1. 6. 2020.