Galerija Progres u Beogradu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Galerija „Progres” u Beogradu
Palata „Progres” u čijem prizemlju i podzemnoj etaži se nalazi Galerija
Vlasnik: Akcionarsko društvo „Progres”
Osnovana: 1996.
Sedište: Zmaj Jovina 8-10 (Stari Grad)
Beograd  Srbija
Umetnički direktor: Nikola Žigon, akademski slikar
Struktura:
  • Galerija u prizemlju
  • Galerija u podzemnom etažu
Veb prezentacija http://progres.rs/index.php/galerija/

Galerija „Progres” u Beogradu jedan je od reprezentativnih izložbenih prostora u centralnom delu srpske prestonice, osnovan 1996. godine od strane akcionarskog društva „Progres”, kompanije koja se više od pola veka uspešno bavi spoljnotrgovinskim i unutrašnjim prometom, finansijskim posredovanjem i konsaltingom. Galerija poseduje visok nivo tehničke opremljenosti, što joj pruža brojne mogućnosti za organizovanja izložbenih programa, kulturnih i privrednih okupljanja i koncertnih aktivnosti.[1]

Položaj[uredi | uredi izvor]

Galerija „Progres” se nalazi u strogom centru Beograda u prizemlju poslovnog objekta preduzeća „Progres”, i delom u podzemnom etažu, na uglu knez Mihailove i Zmaj Jovine ulice na broju 8-10.

Galerija je udaljena 17 metara od Francuskog instituta u Srbiji, 45 metara od Jugoslovenske kinoteke, 47 metara od Instituta Servantes, 49 metara od Muzeja grada Beograda i 50 metara od Srpske akademije nauka i umetnosti.

O galeriji[uredi | uredi izvor]

Galerija je smeštena u poslovnom objektu kompanije „Progres”, jednom od najreprezentativnijih objekta Beograda, i veoma važnom delu moderne srpske arhitekture. Građena je po projektu arhitekte Milorada Mirkovića.

Galerijski prostor, ukupne površine 530 m2, visokog je nivoa tehničke opremljenosti, što omogućava organizovanja raznovrsnih izložbenih postavki, koncertnih aktivnosti i drugih kulturnih i komercijalnih sadržaja.

Loše materijalno stanje u srpskom društvu, primoralo je Galeriju da izvesne termine za izložbe i druge sadržaje mora da iznajmljuju kako bi „preživela”. Zato se u galeriji održavaju i brojni komercijalni sadržaji, poput ovog na slici

Likovni program Galerije je sadržajno jako širok; počev od klasičnih slikarskih i vajarskih formi, grafike i crteža, preko, arhitekture, do fotografije, dizajna, instalacija, videa i drugih modernih formi umetničnog izražavanja.

Na programu Galerije, počev od njenog osnivanja, prisutna su dela kako domaćih tako i međunarodnih umetnika, svih uzrasta i formi likovnog izražavanja.

Suprotstavljeni stavovovi o upotrebi Galerije

Prostor Galerije je za umetnike uvek bio besplatna i uvek će to biti. Nažalost, loše materijalno stanje u srpskom društvu, primoralo je Galeriju da izvesne termine za izložbe i druge sadržaje mora da iznajmljuju kako bi „preživela”. Zato se u galeriji održavaju i brojni komercijalni sadržaji; božićni i uskršnji bazari, prezentacije ambasada, zatim ekološke izložbe i tako dalje, što često u kulturnoj javnosti Srbije nailazi na kritiku i oprečne stavove.[2]

Kulturno dobro od 2019.[uredi | uredi izvor]

Na zahtev Grada Beograda premijerka RS Ana Brnabić je avgusta 2019. godine stavila prostor ove galerija pod zaštitu države i Zavoda za zaštitu spomenika kulture, jer kao takva postoji već nekoliko decenija. Grad Beograd je, kada je sagrađena zgrada Progresa, postavio zahtev da se na mestu gde je nekada bila Sebastianova galerija stvori umetnička galerija, što je tadašnji investitor i ispoštovao. Tokom privatizacije zgrade Progres galerijski prostor je bio na prodaju, pa je postojala opasnost da novi vlasnik taj prostor preimenuje, za druge sadržaje. Da bi zaštitio galeriju Grad Beograd je tražio da se ona u sadašnjem prostoru sačuva, i da onaj ko kupi zgradu nema mogućnost da menja prostor galerije i njenu namenu.[3]

Konačno je rešen višegodišnji problem statusa Galerije, nakon što je 2020. godine kompanija „Progres" odustala od namere da proda umetničku galeriju u Knez Mihailovoj ulici.[4]

Izložbe[uredi | uredi izvor]

Godina Događaj
1997.
  • Izložba slika Olje Ivanjicki
  • Savremeno kinesko slikarstvo
1998
  • Freske Hilandara
  • Bogdan Kršić - grafike
  • Cile Marinković - slike
  • Visoka Nacionalna škola likovnih umetnosti u Parizu - klasa pof. Vlade Veličkovića
  • Freske Manastira Kosova i Metohije
  • Savremeno Bugarsko slikarstvo
1999.
  • Međunarodna izložba ilustracija
  • 40. Zlatno pero Beograda
  • Manastir Dečani: Freske, Kapiteli, Konzole - kopije iz Zbirke Galerije fresaka Narodnog muzeja u Beogradu
  • Slovačka Grafika 90-tih
  • Milena Pavlović Barili - izložba slika
2000.
  • Aleksandar Luković - slike
  • Slikarstvo Sopoćana - kopije fresaka Zdenke Živković
  • Belgijska Umetnost 19. i 20. veka iz kolekcije Narodnog muzeja u Beogradu
2001.
  • Ikone manastira Hilandara
  • Savremeni Francuski dizajn
  • 42. Oktobarski salon
2002.
  • Zoja Čoko- fotografije
  • 43. Oktobarski salon - Smotra primenjenih umetnosti
  • Međunarodni Festival profesionalne fotografije USUF Srbije
  • Lazar Vujaklija- izložba slika
  • Viktorija Bregovljanin - retrospektiva
2003.
  • Kosta Bradić - slike
  • Branislav Makeš - slike
  • Manifestacija Persijske umetnosti
  • Hose Vasconcellos (Brazil) - slike
2004.
  • Antologija srpski slikarstva druge polovine 20. veka (iz kolelcije Živojina Ivaniševića)
  • FPU - Scenografija, scenski kostim, scenska lutka
  • Manfred Cimerman (Nemačka) - izložba fotografija
2005.
  • Mikan Aničić - retrospektiva slika
  • Krajiški Likovni salon
  • Dragan Martinović - slike
  • 13. Bijenale keramike Beograda
2006.
  • Dragan S. Tanasijević - Fotografije
  • Metafizičko Slikarstvo iz kolekcije Miloljub i Ivana Perića
  • Marijka de Goey - izložba skulptura, dizajna i instalacija
  • Međunarodna Izložba karikatura - Zlatni osmeh- ULUPUDS
  • Nebojša Babić - fotografije
2007.
  • Izložba skulptura srpske vajara druge polovine 20. veka
  • Aleksandar Dodig - kaligrafija
  • Dragoš Kalajić - slike
  • Stamatis Skliris (Grčka) - ikone
  • Nikola Žigon - slike
  • Pavle Aksentijević - slike
  • Amadeo Modiljani i njegovo doba - svetska premijera ulja na platnu „Portret muškarca”
2008.
  • 41. konkurs karikature za nagradu „Pjer”
  • Izložba Japanskih grafika „Novo lepo mesto Edo” iz kolekcije Narodnog muzeja u Beogradu
  • Milorad Ćorović - slike
  • Nenad Žilić - slike
  • Boža Ilić - slike
  • Ikona u 21. veku (Hrišćanski kulturni centar)
  • Savremena Kineska grafika
2010.
  • „Anđeli i đavoli”, Boban Ilić - skulpture
  • „Dvanaest” - dela četiri stvaraoca
  • Vukica Mikač - fotografije
2011.
  • Četvrta Arte aukcija - najznačajnijih autora srpske moderne i značajnih autora savremene umetničke scene
  • Inspired earth & fire – porcelain art by Gundi Dietz - deo stalne postavke muzeja „Augaerten“ u Beču
  • Perica Luković - fotografije sa Beogradskih izletišta
  • Milija Belić - integralna umetnost
  • Sonja Žugić - izložba fotografija
  • Ivan Stanić Daivan - slika i fotografija, za čiji je nastanak inspiraciju pronašao u savremenom elektronskom okruženju.
2012.
  • Festival rusko-srpske kulture
  • Gustav Klimt (1862-1918) - visokokvalitetne reprodukcije poznatih dela
  • Prva godišnja izložba Udruženja srpskih umetnika
  • Enterijer Ekspo - proizvodi primenjene umetnosti i praktični predmeti vrhunskih svetskih dizajnera
2013.
  • Etno rukotvorine umetničkih predmeta - humanitarna prodajna izložba
  • Kolekcionar kao kustos i selektor - u organizaciji Arte galerije
  • „Protetička tela” - slike, crteže, video radovi i skulpture dvadeset troje likovnih umetnika iz zemlje i inostranstva
2014.
  • Sedmi festival rusko-srpskog zanatsva
  • „Jedan motiv dve interpretacije” - slikara Nikice Raičevića i majstora fotografije Branislava Strugara
  • „Tren...” - izložba slika Ane Popović
  • Aleksandar Cvetković - promocija monografije i izložba slika
2015.
  • Treći Ekokult - slike, instalacije, skulpture
  • Aleksandar Antonijević - fotografije
  • Ivan Grlić - fotografije
  • Portreti i sećanja - fotografije Jevrejske zajednice Srbije
  • 10. godina NAF - slike
  • Virtuelna večnost - prva trodimenzionalna izložba slika u Srbiji
  • Gordana Tomić - „Shin Ken”, slike inspirisane umetnošću Japana
2016.
  • „Share Art” - izložba slika Art Parlamenata u Beogradu

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Galerija „Progres. Kompanija „Progres”, Beograd. Pristupljeno 23. 8. 2016. 
  2. ^ „Necenzurisane laži su dovoljno plaćene”. Dnevnik „Danas”, objavljeno: 29. 7. 2016. Pristupljeno 24. 8. 2016. 
  3. ^ Vesić: Galerija „Progres” pod zaštitom države, od sredine avgusta Blic RS, od 2.8.2019. Pristupljeno 13.8.2019.
  4. ^ „Vesić: Beograd je pobedio, Galerija "Progres" sačuvana”. www.rts.rs. 1. 6. 2020. Pristupljeno 1. 6. 2020. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]