Dejstva srpske avijacije u okupiranoj teritoriji (1916—1918)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Srpska avijacija (1916—1918)

Srpska Vrhovna komanda je, u tri navrata upotrebila avione da bi sa Solunskog fronta, u delove Srbije zahvaćene pobunom, prebacila svoje oficire sa određenim zadacima:

  • Vojvoda Vasilije Trbić, prvi je poslat avionom, na planinu Babuna (planina), da bi organizovao gerilski otpor okupatoru, neposredno nakon ovlačenja srpske vojske u Prvom svetskom ratu..
  • 28. septembra 1916, sa aerodroma u Grčkoj, put Toplice poleteo je vojvoda Kosta Milovanović Pećanac, zbog priprema za Jablaničko-Toplički ustanak. Aparatom "njupor" pilotirao je Francuz Rene Kornemon. Oni nisu sleteli, kako im je bilo naređeno, na ratni aerodrom kod Kosančića blizu Bojnika tj. Aerodrom Bojnik, jer je Pećanac, kao iskusni četnik, znao da će i avion i oni biti lak plen za okupatorsku vojsku. Dok su preletali liniju fronta, više od 40 granata ispaljeno je na avion, ali ga nisu pogodile. Pećanac, koji je znao tek poneku francusku reč, sporazumevao se sa pilotom gestikulacijom. Pa ipak, za divno čudo, uspeo je da pokaže pilotu da navede avion na Ravne livade, blizu sela Mehane, Radan planine, gde su se spustili. Pošto su istovarili nešto opreme (gde je bilo i 25 kilograma eksploziva), saveznici su se bratski izljubili, pilot je seo u avion, Pećanac je zavrteo elisu i Francuz je nastavio let u Rumuniju. Ka tom mestu pojurili su bugarski vojnici, ali su četnici, koje je predvodio narednik Radisav Tošić, stigli pre i prihvatili vojvodu.
  • Da bi "izvršila inspekciju o događanjima na jugu Kraljevine" a u vezi Jablaničko-Topličkog ustanka, Vrhovna komanda 29. oktobra 1917. šalje opet avion. Njime pilotira narednik Siniša Stefanović, jedan od najboljih srpskih pilota tog doba. Sa kapetanom Jovanom Ilićem on uspešno preleće liniju fronta i upućuju se ka Kosančiću pored Bojnika. Međutim, ne zna se zbog čega, oni spuštaju avion kod mesta Pusto Šilovo (Jablanički okrug), na Radan planini, na vrlo nepogodan teren i udaraju u drvo. Ostali su nepovređeni, ali su ih zarobile bugarske jedinice. Posle ispitivanja su streljani.[1]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Boris Ciglić, (2009), Krila Srbije Vazduhoplovna komanda i avijatika srpske vojske 1912 – 1920, Beograd,