Dirham

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Države obilježene crvenom bojom trenutno koriste dirham. Države zelene boje koriste dirham kao pojedinicu valute.
Srebrni dirham kalifa Umara ibn Abdul-Aziza
Jedna od prvih srebrnih kovacnia Umajidskog kalifata, koja prati sasanidske motive, sa imenom El Hadžadža ib Jusufa
Kasniji srebreni dirham Umajidskog kalifata, kovan u Balhu 111 hidžretske godine (729/730. godine)
Srebrena riznica iz Lublina, koja sadrži 214 srebrenih dirhama kovanih između 711/712. i 882/883. godine, koja se nalazi u Lublinskom muzeju

Dirham, dirhem ili dirhm (arap. درهم), bila je, a u nekim slučajevima, još uvijek je valuta u nekoliko arapskih zemalja. Ranije je bila povezana sa jedinicom mase (osmanski dram) u Osmanskom carstvu i ranijim persijskim državama. Naziv je izveden iz naziva drevne grčke valute, drahme.[1]

Jedinica mase[uredi | uredi izvor]

Dirham se kao jedinica mase koristio širom sjeverne Afrike, Srednjeg istoka, Persije, sa različitim vrijednostima.

U kasnom Osmanskom carstvu, standardni dirham (Šablon:Jez-osmtur) imao je 3,207 grama;[a] 400 dirhama je bilo jednako jednoj oki. Osmanski dirham je bio zasnovana sasanidskom drahmu, a koji je bio zasnovana rimskoj dra(h)mi.

U Egiptu 1895. godine, jedna dirham je imao 47,661 troa grana.[1]

Trenutno postoji pokret unutar islamskog svijeta da se oživi dirham kao jedinica mase za mjerenje srebra, mada je tačna vrijednost sporna (ili 3 grama ili 2,975 grama).[4]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Riječ ’dirham’ porijeklo vodi od drahme (δραχμή, grčkog kovanog novca.[1] Vizanzija je kontrolisala Levant i trgovala sa Arabijom, zbog čega je njen novac bio tamo u opticaju u predislamsko vrijeme, a i poslije prihvatanja islama. Bila je to valuta koja je napočetku prihvaćena kao arapska riječ; zatim je krajem 7. vijeka kovanica postala islamska valuta koja je nosila ime suverena i vjerski stih. Dirham je bio u opticaju u mnogim sredozemnim zemljama, uključujući Al Andaluz (maorsku Španiju) i Vizantiju (milijarision), a mogao se koristiti kao valuta u Evropi između 10. i 12. vijeka, naročito u oblastima povezanim sa vikinzima, kao što su Skandinavski Jork[b] i Dablin.

Savremena valuta[uredi | uredi izvor]

Trenutno važeće nacionalne valute koje nose naziv dirham:

Savremene valute čije podjedinice nose naziv dirham ili diram:

Nezvanična valuta savremeni zlatni dinar je podijeljena na dirhame.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ zasnova na oki od 1,2828 kilograma; prema jednim podacim iznosi 3,21 g,[2] dok prema drugim 3,203 grama.[3]
  2. ^ Pored islamskoh dirhama u engleskim riznicama 9. i 10. vijeka, lažni dirham je pronađen u Kopergejtu u Jorku, na kojem se nalazilo ime Islamila Samanija (vlada Samarkandom 903—907/8, kovan od bakra i preliven srebrnkastim pranjem kalaja.[5]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v Oxford English Dictionary, 1st edition, s.v. 'dirhem'
  2. ^ Kelekian, Diran (1911). Dictionnaire turc-français ... (na jeziku: francuski). Mihran. Pristupljeno 15. 2. 2020. 
  3. ^ Μπαμπινίωτης, Γέωργιος Δ (1998). Λεξικό της νέας ελληνικής γλώσσας με σχόλια για τη σωστή χρήση των λέξεων: ερμηνευτικό, ετυμολογικό, ορθρογραφικό, συνωνύμων, αντιθέτων, κυρίων ονομάτων, επιστημονικών όρων, ακρωνυμιών (na jeziku: grčki). Kentro Lexikologias. Pristupljeno 15. 2. 2020. 
  4. ^ Ashtor, E. (24. 12. 2009). „Levantine weights and standard parcels: a contribution to the metrology of the later Middle Ages”. Bulletin of the School of Oriental and African Studies (na jeziku: engleski). 45 (3): 471—488. doi:10.1017/S0041977X00041525. Pristupljeno 15. 2. 2020. 
  5. ^ Hall, Richard A. (2010). Viking Age Archaeology (na jeziku: engleski). Bloomsbury USA. ISBN 978-0-7478-0063-7. Pristupljeno 15. 2. 2020.