Dordonja (reka)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Dordonja
Reka Dordonja kod Beržeraka
Opšte informacije
Dužina483 km
Basen23.870 km2
Vodotok
UšćeŽironda
Geografske karakteristike
Država/eFrancuska
PritokeVezer, Cère, Auze, Sumène, Doustre, Ouysse, Bave, Djež, Lizeg, Maron, Rhue, Il, Caudeau, Chavanon, Dognon, Triouzoune, Céou, Couze, Gestas, Lidoire, Souvigne, Sourdoire, Tourmente, Barailler, Borrèze, Burande, Cacrey, Conne, Couzeau, Durèze, Engranne, Escouach, Estrop, Eyraud, Gamage, Gane, Gardonnette, Glane, Gouyne, Gravouse, Lys, Labiou, Laurence, Mamoul, Marcillande, Moron, Mortagne, Ménoire, Nauze, Palsou, Pont-Aubert, Rouille, Rigaud, Seignal, Sombre, Soulège, Tialle, Tournefeuille, Virvée, Énéa, Canaudonne
Reka na Vikimedijinoj ostavi

Dordonja (franc. La Dordogne) je reka u južnoj i jugozapadnoj Francuskoj. Ima dužinu od 483,3 km i sliv površine 23.870 km². Izvire ispod vrha Pij de Sansi, najvišeg vrha Centralnog masiva u južnoj Francuskoj, teče na zapad gde se sastaje sa rekom Garona kod Bordoa i tako gradi estuar Žironda u Biskajskom zalivu. Srednji protok Dordonje je 380 m³/s.

Za reku Dordonja je karakterističan plimski talas. Gornji tok reke prolazi kroz planinske klance. Donji tok prolazi kroz poljoprivredno-turističku regiju pašnjaka, vinograda i voćnjaka.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]