Žozef-Nikola Delil
Žozef-Nikola Delil | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 4. april 1688. |
Mesto rođenja | Pariz, Kraljevina Francuska |
Datum smrti | 1768.79/80 god.) ( |
Mesto smrti | Pariz, Kraljevina Francuska |
Naučni rad | |
Polje | Astronomija |
Institucija | Berlinski univerzitet |
Žozef-Nikola Delil (franc. Joseph-Nicolas Delisle; Pariz, 4. april 1688 — Pariz, 1768) bio je francuski astronom.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Žozef-Nikola je bio jedan od 11 sinova Kloda Delila (1644—1720). Kao i mnogi od njegove braće, uključujući i Gijoma Delila, najpre je pohađao klasične studije. Ubrzo je, međutim, prešao na astronomiju pod nadzorom Ž. Lijetoa i Žaka Kasinija. U Francusku akademiju nauka je pristupio kao učenik Đovanija Domenika Maraldija (1709-1788). Iako je bio dobar naučnik i član imućne porodice, nije imao mnogo novca.
Njegov život bitno se promenio kada ga je ruski car Petar Veliki pozvao u Sankt Peterburg da napravi i vodi školu astronomije. Tamo je stigao tek 1726. godine, nakon careve smrti. Postao je prilično bogat i poznat, do te mere da je, po svom povratku u Pariz 1747. godine, izgradio sopstvenu opservatoriju u palati u Kliniju, koja je kasnije postala poznata zbog Šarla Mesjea. Takođe je od Akademije dobio titulu Astronoma.
Izabran je za inostranog člana Kraljevske švedske akademije nauka 1749. godine.
Dela[uredi | uredi izvor]
Delil je najpoznatiji po Delilovoj skali, temperaturnoj skali koju je osmislio 1732. godine. Krater Delil na Mesecu, kao i asteroid 12742 Delil, nazavni su po njemu.