Žozef-Nikola Delil

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Žozef-Nikola Delil
Lični podaci
Datum rođenja(1688-04-04)4. april 1688.
Mesto rođenjaPariz, Kraljevina Francuska
Datum smrti1768.(1768-Nedostaje neophodni parametar 1, mesec!-00) (79/80 god.)
Mesto smrtiPariz, Kraljevina Francuska
Naučni rad
PoljeAstronomija
InstitucijaBerlinski univerzitet

Žozef-Nikola Delil (franc. Joseph-Nicolas Delisle; Pariz, 4. april 1688Pariz, 1768) bio je francuski astronom.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Žozef-Nikola je bio jedan od 11 sinova Kloda Delila (1644—1720). Kao i mnogi od njegove braće, uključujući i Gijoma Delila, najpre je pohađao klasične studije. Ubrzo je, međutim, prešao na astronomiju pod nadzorom Ž. Lijetoa i Žaka Kasinija. U Francusku akademiju nauka je pristupio kao učenik Đovanija Domenika Maraldija (1709-1788). Iako je bio dobar naučnik i član imućne porodice, nije imao mnogo novca.

Njegov život bitno se promenio kada ga je ruski car Petar Veliki pozvao u Sankt Peterburg da napravi i vodi školu astronomije. Tamo je stigao tek 1726. godine, nakon careve smrti. Postao je prilično bogat i poznat, do te mere da je, po svom povratku u Pariz 1747. godine, izgradio sopstvenu opservatoriju u palati u Kliniju, koja je kasnije postala poznata zbog Šarla Mesjea. Takođe je od Akademije dobio titulu Astronoma.

Izabran je za inostranog člana Kraljevske švedske akademije nauka 1749. godine.

Dela[uredi | uredi izvor]

Delil je najpoznatiji po Delilovoj skali, temperaturnoj skali koju je osmislio 1732. godine. Krater Delil na Mesecu, kao i asteroid 12742 Delil, nazavni su po njemu.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]