Insularni korteks

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Insularni korteks
Insula se nalazi sa desne strane, kada se ukloni operkulum.
Koronalni deo mozga odmah ispred ponsa. (Insula označena u gornjem desnom uglu.)
Detalji
Deocerebralni korteks mozak
ArterijaSrednja cerebralna arterija
Identifikatori
LatinskiCortex insularis
MeSHD000087623
NeuroNames111
NeuroLex IDbirnlex_1117
TAA14.1.09.149
A12.2.07.053
FMA67329
Anatomski termini neuroanatomije

Insularni korteks (takođe insula i insularni režanj) je deo moždane kore savijen duboko unutar lateralne brazde (pukotine koja odvaja temporalni režanj od parijetalnog i frontalnog režnja) unutar svake hemisfere mozga sisara.

Veruje se da su insule uključene u svest i da igraju ulogu u različitim funkcijama koje su obično povezane sa emocijama ili regulacijom homeostaze tela. Ove funkcije uključuju saosećanje, empatiju, ukus, percepciju, kontrolu motora, samosvest, kognitivno funkcionisanje, interpersonalno iskustvo i svest o homeostatskim emocijama kao što su glad, bol i umor. U vezi sa ovim, uključen je u psihopatologiju.

Insularni korteks je podeljen na dva dela: prednji insula i zadnji u kojima je identifikovano više od deset oblasti polja. Kortikalna oblast koja prekriva insulu prema bočnoj površini mozga je operkulum (što znači poklopac). Operkula se formira od delova zatvarajućih frontalnih, temporalnih i parijetalnih režnja.

Pretpostavlja se da insularni korteks ima ulogu u poremećajima anksioznosti,[1] poremećaju emocionalne regulacije[2] i anoreksiji.[3]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Paulus MP, Stein MB (avgust 2006). „An insular view of anxiety”. Biol. Psychiatry. 60 (4): 383—7. PMID 16780813. S2CID 17889111. doi:10.1016/j.biopsych.2006.03.042. 
  2. ^ Thayer JF, Lane RD (decembar 2000). „A model of neurovisceral integration in emotion regulation and dysregulation”. J Affect Disord. 61 (3): 201—16. PMID 11163422. doi:10.1016/S0165-0327(00)00338-4. 
  3. ^ Gaudio S, Wiemerslage L, Brooks SJ, Schiöth HB (2016). „A systematic review of resting-state functional-MRI studies in anorexia nervosa: Evidence for functional connectivity impairment in cognitive control and visuospatial and body-signal integration.” (PDF). Neurosci Biobehav Rev. 71: 578—589. PMID 27725172. S2CID 16526824. doi:10.1016/j.neubiorev.2016.09.032Slobodan pristup.