Kilt

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Jedan od najranijih prikaza kilta, njemački tisak koji prikazuje Gorštake oko 1630. godine

Kilt (škot. kilt, škotgel. fèileadh)[1] vrsta je suknje sa naborima pozadi, nastala kao tradicionalna odjeća gelski muškaraca i dječaka u Škotskoj visiji. Prvi put je zabiželjen u 16. vijeku kao veliki kilt, odjeća pune dužine čija se gornja polovina mogla nositi kao ogrtač. Mali kilt ili moderni kilt nastao je u 18. vijeku i u suštini je donja polovina velikog kilta. Od 19. vijeka, povezuje se sa širom kulturom Škotske i još šire sa gelskim ili keltskim nasljeđem. Najčešće je napravljen od vune sa tartan šarom.

Iako se kilt najčešće nosi u formalnim prilikama i na Visijskim igrama i drugim sportskim događajima, prilagođen je kao predmet muške neformalne muške odjeće, kojim se vraća svojim pretcima kao svakodvnevni odjevni predmet. Posebno u Sjevernoj Americi, kiltovi se prave za svakodnevno nošenje u raznim materijalima. Mogu se koristiti alternativni pričvršćivači i umetnuti džepovi da se izbjegne potreba za sporanom. Kilt je prihvaćen kao ženska odjeća u nekim sportovima.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „féileadh Am Faclair Beag Gaelic Dictionary”. www.faclair.com (na jeziku: škotski gelski). Pristupljeno 3. 2. 2020.