Klasna mreža

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Klasna mreža (engl. Classful network) je pojam koji je uveden posle prvog kruga promena u strukturi IP adresa u okviru IPv4 standarda. Zahvaljujući bezklasnim mrežama, danas se pojmovi iz ove tehnologije ne upotrebljavaju. Na primer ono što je odgovaralo ranijoj mreži B klase, je u bezklasnim mrežama „skup /16 adresa“.

Način rada[uredi | uredi izvor]

Svi računari u jednoj računarskoj mreži imaju jedinstvene IP adrese. Svaki računar osim svoje adrese, posredno ima podatak i o adresi svoje mreže. Do tog podatka se dolazi binarnim maskiranjem mrežnom maskom zadnjih bitova u adresi računara.

Tako, na primer, računar sa adresom 192.168.10.22 i mrežnom maskom 255.255.255.0 (24 bita), ima adresu mreže 192.168.10.0, koja pripada C klasi.

адреса 192.168. 10. 22     11000000 10101000 00001010 00010110
маска 255.255.255.  0     11111111 11111111 11111111 00000000
--------------------------------------------------------------
мрежа 192.168. 10.  0     11000000 10101000 00001010 00000000

Uvođenje klasa je odredilo koliko početnih bitova u adresi je fiksno za neku klasu i koliko zadnjih bitova se maskira u toj klasi.

Klase mreža[uredi | uredi izvor]

Na osnovu klase IP adrese se dele u klase A, B i C. U eksperimentalnoj upotrebi su bile i klase D i E.

Klasa Početni bitovi bitova za mrežu bitova za računare
Klasa A     0     8     24
Klasa B     10     16     16
Klasa C     110     24     8
Klasa D (multikast)     1110
Klase E (rezervisano)     1111

Opseg IP adresa po klasama[uredi | uredi izvor]

  • класа А :   0.0.0.0 - 127.255.255.255, бинарно 0xxxxxxx xxxxxxxx xxxxxxxx xxxxxxxx
  • класа Б : 128.0.0.0 - 191.255.255.255, бинарно 10xxxxxx xxxxxxxx xxxxxxxx xxxxxxxx
  • класа Ц : 192.0.0.0 - 223.255.255.255, бинарно 110xxxxx xxxxxxxx xxxxxxxx xxxxxxxx
  • класа Д : 224.0.0.0 - 239.255.255.255, бинарно 1110xxxx xxxxxxxx xxxxxxxx xxxxxxxx
  • класа Е : 240.0.0.0 - 255.255.255.255, бинарно 1111xxxx xxxxxxxx xxxxxxxx xxxxxxxx

U okviru klase A mreže sa prvim bajtom 0 i 127 su rezervisane za posebne namene.

Jednostavnije rečeno, klase se mogu pobrojati na osnovu prvoj bajta u adresi:

  • класа А :   1 - 126
  • класа Б : 128 - 191
  • класа Ц : 192 - 223
  • класа Д : 224 - 239
  • класа Е : 240 - 255

Broj mreža po klasi[uredi | uredi izvor]

Svaka klasa ima definisano koliko je bitova adrese određeno za mrežu, a koliko za uređaje na toj mreži. Taj odnos se određuje mrežnom maskom.

  • Klasa A

Ima 8-bitnu mrežnu maska (255.0.0.0), uz prvi bit fiksiran na nula. Uz rezervisane nultu i 127 mrežu, imamo ukupno 126 mreža. Za klijente je rezervisano 24 bita, što daje oko 16 miliona mogućih klijenata na jednoj mreži.

  • Klasa B

Ima 16-bitnu mrežnu masku (255.255.0.0) i prva dva bita fiksirana (10). Za klijente je rezervisano zadnjih 16 bitova. To daje oko 16.000 različitih mreža svaka sa po 65.000 računara maksimalno.

  • Klasa C

Ima 24-bitnu mrežnu maska (255.255.255.0) i prva tri bita fiksirana (110). Za klijente je rezervisano zadnjih 8 bitova. To daje oko 2 miliona mreža sa po 254 adresa.

Adrese 0 i 255 (i uopšteno na svakoj mreži adrese sa svim nulama i svim jedinicama) imaju posebne namene i ne mogu se dodeliti klijentima.

Privatne adrese po klasama[uredi | uredi izvor]

U svakoj od klasa postoji blok privatnih adresa. U skladu sa mrežnom maskom i potrebama mreže (brojem uređaja), određuje se kojoj klasi će pripadati privatna mreža.

  • Klasa A

ima rezervisan opseg 10.0.0.0 - 10.255.255.255, 1 mreža, sa maksimalno 16 miliona klijenata

  • Klasa B

ima rezervisan opseg 172.16.0.0 - 172.31.255.255, 16 mreža, sa maksimalno 65.000 klijenata

  • Klasa C

ima rezervisan opseg 192.168.0.0 - 192.168.255.255, 256 mreža, svaka sa maksimalno 254 klijenata