Klasna mreža
Klasna mreža (engl. Classful network) je pojam koji je uveden posle prvog kruga promena u strukturi IP adresa u okviru IPv4 standarda. Zahvaljujući bezklasnim mrežama, danas se pojmovi iz ove tehnologije ne upotrebljavaju. Na primer ono što je odgovaralo ranijoj mreži B klase, je u bezklasnim mrežama „skup /16 adresa“.
Način rada[uredi | uredi izvor]
Svi računari u jednoj računarskoj mreži imaju jedinstvene IP adrese. Svaki računar osim svoje adrese, posredno ima podatak i o adresi svoje mreže. Do tog podatka se dolazi binarnim maskiranjem mrežnom maskom zadnjih bitova u adresi računara.
Tako, na primer, računar sa adresom 192.168.10.22 i mrežnom maskom 255.255.255.0 (24 bita), ima adresu mreže 192.168.10.0, koja pripada C klasi.
адреса 192.168. 10. 22 11000000 10101000 00001010 00010110 маска 255.255.255. 0 11111111 11111111 11111111 00000000 -------------------------------------------------------------- мрежа 192.168. 10. 0 11000000 10101000 00001010 00000000
Uvođenje klasa je odredilo koliko početnih bitova u adresi je fiksno za neku klasu i koliko zadnjih bitova se maskira u toj klasi.
Klase mreža[uredi | uredi izvor]
Na osnovu klase IP adrese se dele u klase A, B i C. U eksperimentalnoj upotrebi su bile i klase D i E.
Klasa | Početni bitovi | bitova za mrežu | bitova za računare |
---|---|---|---|
Klasa A | 0 | 8 | 24 |
Klasa B | 10 | 16 | 16 |
Klasa C | 110 | 24 | 8 |
Klasa D (multikast) | 1110 | ||
Klase E (rezervisano) | 1111 |
Opseg IP adresa po klasama[uredi | uredi izvor]
- класа А : 0.0.0.0 - 127.255.255.255, бинарно 0xxxxxxx xxxxxxxx xxxxxxxx xxxxxxxx
- класа Б : 128.0.0.0 - 191.255.255.255, бинарно 10xxxxxx xxxxxxxx xxxxxxxx xxxxxxxx
- класа Ц : 192.0.0.0 - 223.255.255.255, бинарно 110xxxxx xxxxxxxx xxxxxxxx xxxxxxxx
- класа Д : 224.0.0.0 - 239.255.255.255, бинарно 1110xxxx xxxxxxxx xxxxxxxx xxxxxxxx
- класа Е : 240.0.0.0 - 255.255.255.255, бинарно 1111xxxx xxxxxxxx xxxxxxxx xxxxxxxx
U okviru klase A mreže sa prvim bajtom 0 i 127 su rezervisane za posebne namene.
Jednostavnije rečeno, klase se mogu pobrojati na osnovu prvoj bajta u adresi:
- класа А : 1 - 126
- класа Б : 128 - 191
- класа Ц : 192 - 223
- класа Д : 224 - 239
- класа Е : 240 - 255
Broj mreža po klasi[uredi | uredi izvor]
Svaka klasa ima definisano koliko je bitova adrese određeno za mrežu, a koliko za uređaje na toj mreži. Taj odnos se određuje mrežnom maskom.
- Klasa A
Ima 8-bitnu mrežnu maska (255.0.0.0), uz prvi bit fiksiran na nula. Uz rezervisane nultu i 127 mrežu, imamo ukupno 126 mreža. Za klijente je rezervisano 24 bita, što daje oko 16 miliona mogućih klijenata na jednoj mreži.
- Klasa B
Ima 16-bitnu mrežnu masku (255.255.0.0) i prva dva bita fiksirana (10). Za klijente je rezervisano zadnjih 16 bitova. To daje oko 16.000 različitih mreža svaka sa po 65.000 računara maksimalno.
- Klasa C
Ima 24-bitnu mrežnu maska (255.255.255.0) i prva tri bita fiksirana (110). Za klijente je rezervisano zadnjih 8 bitova. To daje oko 2 miliona mreža sa po 254 adresa.
Adrese 0 i 255 (i uopšteno na svakoj mreži adrese sa svim nulama i svim jedinicama) imaju posebne namene i ne mogu se dodeliti klijentima.
Privatne adrese po klasama[uredi | uredi izvor]
U svakoj od klasa postoji blok privatnih adresa. U skladu sa mrežnom maskom i potrebama mreže (brojem uređaja), određuje se kojoj klasi će pripadati privatna mreža.
- Klasa A
ima rezervisan opseg 10.0.0.0 - 10.255.255.255, 1 mreža, sa maksimalno 16 miliona klijenata
- Klasa B
ima rezervisan opseg 172.16.0.0 - 172.31.255.255, 16 mreža, sa maksimalno 65.000 klijenata
- Klasa C
ima rezervisan opseg 192.168.0.0 - 192.168.255.255, 256 mreža, svaka sa maksimalno 254 klijenata