Koralni greben Belizea

Koordinate: 17° 18′ 56″ N 87° 32′ 4″ W / 17.31556° S; 87.53444° Z / 17.31556; -87.53444
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Koralni greben Belizea
Sistema de Reservas de la Barrera del Arrecife de Belice
Svetska baština Uneska
Zvanično imeRezervat koralnog grebena Belizea
MestoBelize, Belize Uredi na Vikipodacima
Koordinate17° 15′ 45″ S; 88° 03′ 10″ Z / 17.2625° S; 88.0528° Z / 17.2625; -88.0528
Površina96.300 ha (1,037×1010 sq ft)
Uključuje
  • Bacalar Chico National Park and Marine Reserve
  • Glover's Reef
  • Half Moon Caye
  • Laughing Bird Caye
  • Sapodilla Cayes
  • South Water Caye Marine Reserve
  • Velika plava rupa Edit this on Wikidata
Kriterijumprirodno blago: 1992—
Upis1996. (20. sednica)
Ugroženost2009 Edit this on Wikidata–2018 Edit this on Wikidata
Veb-sajthttp://whc.unesco.org/en/list/764

Koralni greben Belizea čini serija koralnog grebenja koja se proteže uzduž obale Belizea, oko 300 metara na sjeveru do 40 km na jugu. Ovaj koralni greben, dug oko 300 km, je dugi dio 900 km dugog Mezoameričkog koralnog grebena koji se kontinuirano pruža od Kankuna na severoistočnom vrhu Jukatanskog poluostrva, duž tzv. Rivijere Maja, do Hondurasa, što ga čini drugim najvećim koralnim grebenom na svetu, nakon Velikog koralnog grebena u Australiji.

Rezervat prirode koralnog grebena Belizea zauzima veliku većinu grebena, oko 960 km², uključujući 7 morskih rezervata (Hol Čan), 450 kej ostrva (npr. Ambergris, Kej Kolker, Kej Čapel, Sent Džordžs Kej, Long Kej, Nordern Kej i Sendbor Kej) i 3 atola kao što je Velika plava rupa. Koralni greben Belizea je jedno od biološki najraznovrsnijih ekosistema na svetu, te je dom za oko 70 vrsta tvrdih i 36 vrsta mekanih korala, 500 vrsta riba i stotine vrsta beskičmenjaka. No kako je tek 10% grebena istraženo, pretpostavlja se da 90% vrsta tek treba otkriti.[1] Zbog toga je Rezervat prirode koralnog grebena Belizea upisan na Uneskov spisak mesta Svetske baštine u Americi 1996. godine, a na spisak ugroženih mesta Svetske baštine je dospio 2009. godine zbog seče šume mangrova i preteranog razvoja koji je doveo do rasipanja grebenja[2] Naučnici veruju kako je usled oluja i globalnog zagrijavanja, što je izazvalo izbeljivanje korala, od 1998. godine oštećeno oko 40% koralnog grebena Belizea. Kako se ovaj trend nastavlja, mnogi vjeruju kako greben nema mogućnost oporavka.[3]

Koralni greben Belizea je vitalno ribolovno područje i najveće turističko odredište Belizea. Svake godine poseti ga oko 260.000 ronilaca iz celoga sveta.[4]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ (jezik: engleski) Wells, Sue. Belize Barrier Reef Case Study Arhivirano na sajtu Wayback Machine (5. jun 2013). Pristupljeno 24. 3. 2011.
  2. ^ „Belize Barrier Reef Reserve System”. UNESCO. Pristupljeno 24. 3. 2011. 
  3. ^ (jezik: engleski) Handwerk, Brian & Hafvenstein, Lauri (25. 3. 2003). Belize Reef Die-Off Due to Climate Change?. National Geographic News. Pristupljeno 24. 3. 2011.
  4. ^ (jezik: engleski) Harrabin, Roger (12. 6. 2006). Reef at forefront of CO2 battle. BBC News. Belize. Pristupljeno 24. 3. 2011.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]