Koučing

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Koučing (engl. coaching) je oblik razvoja u kome osoba koja se zove kouč (engl. coach) podržava učenika ili klijenta u postizanju određenog ličnog ili profesionalnog cilja pružanjem obuke i vođstva. Učenik se ponekad naziva kouči (engl. coachee). Ponekad, koučing može značiti neformalni odnos između dvoje ljudi, od kojih jedan ima više iskustva i stručnosti nego drugi i nudi savete i smernice; koučing se razlikuje od mentorstva u fokusiranju na specifične zadatke ili ciljeve, za razliku od opštih ciljeva ili ukupnog razvoja.

Koučing podstiče i omogućava novi način razmišljanja i podržava primenu novostečenih znanja kroz konkretne akcije, kao i brže postizanje željenih ciljeva i rezultata. Cilj koučinga je lični i profesionalni razvoj pojedinca preko trenutnih okvira.[1][2]

Poreklo[uredi | uredi izvor]

Prva upotreba pojma "kouč" nastala je oko 1830. godine u slengu Univerziteta u Oksfordu za mentora koji je "cproveo" studenta kroz ispit. Reč "koučing" tako identifikuje proces kojim se ljudi vode od onoga gde jesu, ka onome gde žele da budu. Prva upotreba pojma u vezi sa sportom stigla je 1861. Istorijski gledano, na razvoj koučinga uticala su mnoga polja aktivnosti, uključujući obrazovanje odraslih, Pokret ljudskih potencijala, grupe za podizanje svesti velikih grupa (LGAT) kao što su "EST", liderske studije, lični razvoj i psihologija.[3][4]

Tipovi koučinga[uredi | uredi izvor]

  • executive coaching — izvršni koučing
Primenjuje se na različite oblasti poslovanja i ima za cilj razvijanje kompetentnije, efektivnije i produktivnije individue. Klijenti su najčešće vlasnici kompanija, rukovodioci i menadžeri.
  • life coaching — životni koučing
Predstavlja podršku ličnom razvoju pojedinca u bilo kom aspektu njegovog života - specifičnim ličnim projektima, poslovnim uspesima, promenama u životu pojedinca, odnosima koje gradi sa drugima, ciljevima koje želi da ostvari...

Koučing u nastavi[uredi | uredi izvor]

Koučing u nastavi je nov pristup nastavi i učenju, u kome su položaj i uloga nastavnika i učenika različiti u odnosu na tradicionalni pristup, koji je najčešće zastupljen u učionicama.

Učenik postaje aktivan učesnik procesa učenja, preuzima odgovornost za svoje učenje, dok ga nastavnik podržava, prati i usmerava u procesu učenja i u procesu ličnog i socijalnog razvoja.

Koučing u nastavi

Ciljevi i metode[uredi | uredi izvor]

Saznajni razvoj – podsticanje i negovanje radoznalosti, sticanje trajnih znanja, stvaranje novih predstava o učenju, korišćenje znanja iz raznih izvora, povezivanje informacija sa iskustvom, dublje razumevanje i razvoj kritičkog mišljenja.

Emocionalni i socijalni razvoj - podsticanje samostalnosti, samopoštovanja i poverenja u sopstvene vrednosti, izgradnja pozitivnijeg, tolerantnijeg i prijateljskog odnosa s vršnjacima, izgradnja pozitivnog stava prema nastavnicima i školskim predmetima.

Koučing u nastavi je problemski i istraživački usmerena nastava koja koristi nastavne metode poznate kao:

Razlike između koučinga i koučinga u nastavi[uredi | uredi izvor]

Koučing u nastavi počiva na principima koučinga, ali se razlikuje po tome što:

  • Nastavnik nije psiholog niti životni trener, on je i dalje i pre svega pedagog koji pomaže učenicima u procesu učenja, uči ih kako da uče, kako da postavljaju ciljeve i prave lične planove učenja, kako da vrše samo-procenu i vršnjačku procenu.
  • Nastavnik nije timski niti lični životni trener.Njegovo polje delovanja je učenje.On se ne bavi sveopštom analizom uverenja, osećanja i delovanja učenika. Njegov cilj nije ukupna promena kvaliteta života učenika već promena kvaliteta i načina učenja.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Renton, Jane (2009). Coaching and Mentoring: What They Are and How to Make the Most of Them. New York: Bloomberg Press. ISBN 9781576603307. OCLC 263978214. 
  2. ^ Chakravarthy, Pradeep (2011). „The Difference Between Coaching And Mentoring”. Forbes. Pristupljeno 4. 7. 2015. 
  3. ^ Cox, Elaine; Bachkirova, Tatiana; Clutterbuck, David, ur. (2014) [2010]. The Complete Handbook of Coaching (2nd izd.). Los Angeles; London: Sage Publications. ISBN 9781446276150. OCLC 868080660. 
  4. ^ Wildflower, Leni (2013). The Hidden History of Coaching. Coaching in practice series. Maidenhead: Open University Press. ISBN 9780335245406. OCLC 820107321. 
  5. ^ „Projektna nastava”. INSTITUT ZA MODERNO OBRAZOVANJE (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2019-09-21. 
  6. ^ „Problemsko učenje”. scindeks.ceon.rs. Pristupljeno 2019-09-21. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]