Крстасти броћ

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Krstasti broć
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Tip:
Klasa:
Red:
Porodica:
Rod:
Vrsta:
G. cruciata
Binomno ime
Galium cruciata
Sinonimi[1]
  • Valantia cruciata L.
  • Rubia cruciata (L.) Baill.
  • Valantia hirsuta Gilib.
  • Aparine latifolia Moench
  • Galium valantia G.Gaertn., B.Mey. & Scherb.
  • Valantia ciliata Opiz ex J.Presl & C.Presl
  • Galium glabrifolium Rochel
  • Galium cruciata var. mucronata Peterm.
  • Cruciata ciliata Opiz
  • Cruciata hirsuta Fourr.
  • Galium luteocruciatum St.-Lag.
  • Valantia crucialis Bubani

Krstasti broć (lat. Galium cruciata) vrsta je biljke koja pripada familiji Rubiaceae. Jedna je od mnogih vrsta koja pripada ovom rodu i ovoj familiji u Srbiji.[2]

Od broća se, zajedno sa mlečikom i đurđevkom, pletu venčići uoči Đurđevdana.

Opis[uredi | uredi izvor]

Kao i za sve ostale biljke iz familije broćeva i krstasti broć se odlikuje pršljenasto raspoređenim listovima kojih u pršljenu ima najčešće 4. Biljka je višegodišnja, što znači da se na istom mestu mestu može pronaći par godina za redom. Biljka je visoka od 20 do 45 santimetara. Manji primerci biljke mogu da imaju i po 7 santimetara a biljka može da ima primerke dugačke i do 70 santimetara. Stabljika na jednoj biljci može biti više. Stabljike su zeljaste i jednogodišnje te u njima nema sklerenhima, nego više kolenhimatičnog tkiva uglastog tipa. Stabljike su labave, četvorougaone na preseku i sa štrčećim nežlezdanim dlakama. Listovi su jajasto eliptični, po četiri u pršljenu sa tri jasno izražena glavna nerva. Listovi su po obodu i po nervima čekinjasto dlakavi, a boje su žućkasto zelenkaste a oblika pljosnatog i ušiljenog. Cvetovi se nalaze u pazušnim cimoznim cvastima. Cvetne drške posle cvetanja bivaju savijene ka dole a svaki ima štrčeće dlake i lancetaste brakteje (ili priperke, prve listove do cveta i ploda). Krunica žuta, oko 2 milimetra u prečniku, svaki režanj krinice šiljat. Plodovi obrnuto kruštasti razčičitih boja. Biljka cveta i plodonosi od aprila do juna.[3][2] Biljka ima 4 različite podvrste.[2] Krunicu cveta čine četiri latice koje su donjim delom srasle u kratku kruničnu cev. Andreceum je građen od 4 prašnika. Plodnik je podcvetan, sinkarpan iz dve karpele (dva plodna lista).

Rasprostranjenost i stanište[uredi | uredi izvor]

U Srbiji veoma rasprostanjenja u svim delovima. Rasprostranjenja je i u južnoj i srednjoj Evropi kao florni element. Biljka nastanjuje šume (najčešće šumske obode), livade i žbunje. Biljka se često može pronaći i na ruderalnim staništima.[3][2]

Lekovitost[uredi | uredi izvor]

Za biljku ne postoji zvanična lekovita upotreba. Biljka sadrži glikozide, tanine i saponine, iridoide, kumarine i druga jedinjenja.[4]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ http://www.theplantlist.org/tpl/record/tro-50076981 The Plant List
  2. ^ a b v g Josifović M, Flora Srbije, Tom 5, strana 495
  3. ^ a b http://www.bioras.petnica.rs/vrsta.php?id=26991[mrtva veza]
  4. ^ Plant Resources of the USSR: Flowering Plants, Their Chemical Composition and Use; Families Caprifoliaceae-Plantaginaceae [in Russian], Nauka, Leningrad, 1990.