Makarije I Jerusalimski

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Makarije I patrijarh Jerusalimski

Sveti Makarije Jerusalimski je hrišćanski svetitelj i patrijarh Jerusalima u periodu od 316. do 335. godina.

Svetog Makarija jerusalimskog pominje Sveti Atanasije Veliki, u jednoj od svojih diskusija protiv arijanstva, gde ga opisuje kao časnog čoveka, dostojnog Hristove vere. 325. godine, sveta Jelena, majka Konstantina Velikog, pokrenula je potragu za Časniim krstom u Jerusalimu. Patrijarh Makarije Jerusalimski je bio u njenoj pratnji. Nakon što je Sokrat Sholastik stigao u Jerusalim, otkrieno je mesto gde je Isus Hristos bil raspet, na brdu Golgota. U blizini su otkrivena i tri krsta, na kojima su bili raspeti Isus Hristos i dvojica razbojnika, Dimas i Gestas. Da bi potvrdio autentičnost otkrivenih krstova patrijarh Makarije je naredi, da stavljaju na mrtvaca redom jedan po jedan krst. Kada su stavili prvi i drugi krst, mrtvac je ležao nepromenjeno, a kada su stavili treći krst, pokojnik je oživeo. Isti krst su po tom stavili i na jednu bolesnu ženu, i žena je ozdravila. Tada je patrijarh uzdigao krst, da ga sav narod vidi, a narod je sa suzama zapevao: ”Gospode pomiluj!” Carica Jelena za tu priliku napravila kovčeg od srebra i u njega položila Časni Krst. [1]

Po naredbi Konstantina Velikog, na tom mestu je igrađena crkva, i danas poznata kao Hram Vaskrsenja Hristovog.

Izvori[uredi | uredi izvor]