Maraton čovek protiv konja

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Maraton čovek protiv konja je godišnji maraton, sa takmičarima ljudima i jahaćim konjima, koji se održava u velškom gradu, Lanvrtid Vels (Llanwrtyd Wells).

Takmičenje je započelo 1980. godine, kada je lokalni zemljoposednik Gordon Grin načuo diskusiju između dvojice ljudi u njegovom pabu, Nojad Arms (Neuadd Arms). Jedan od ljudi je tvrdio da je na velikoj distanci u prirodi čovek jednak bilo kom konju. Grin je odlučio da se ovaj izazov isproba pred javnošću, i organizovao je prvu trku.

Ovo nije bio prvi put da se čovek trkao sa konjem - priča se da se u 18. veku, čovek pod imenom Guto Nit-Bran (Guto Nyth-Brân) trkao sa konjem u bivšoj velškoj grofoviji Kardiganšir (Cardiganshire) i pobedio.

Istorija trke[uredi | uredi izvor]

Godine 1982, ruta je blago izmenjena, da bi takmičari bili podjednakiji. Staza je malo kraća od tradicionalnog maratona od 22 mi (35 km), ali je teren grublji. 1985, i biciklistima je bilo dopušteno učešće - i te godine, američka šampionka u biciklizmu, Džeki Felan (Jacqui Phelan) je tesno izgubila od prvog konja. 1989, britanski biciklista, Tim Guld (Tim Gould) je pobedio prvog konja za tri minuta - prvi put da je čovek pobedio konja u trci.

Godine 1994, brdskim biciklima je zabranjeno dalje takmičenje, jer britanski zakon ne dozvoljava trku biciklima po ovim stazama.

Godine 2004, na 25. trci je pobedio Hav Lob (Huw Lobb), sa vremenom od 2 sata, 5 minuta i 19 sekundi. To je bio prvi put da čovek koji trči pobedi na trci, i stoga je Lob osvojio nagradu od 25000 funti (koja je rasla za 1,000£ godišnje od osnivanja takmičenja da bi trkač pobednik dobio celu nagradu). Ova trka je takođe imala i najviše takmičara; 500 trkača i 40 konja.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]