Marko Pećki

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Marko Pećki (Peć, 1359/60 — posle 1411) bio je srpski srednjovekovni pisac i pesnik.

Život[uredi | uredi izvor]

Rođen u svešteničkoj porodici, podvizavao se od 1376. ili 1377. kao duhovni sin patrijarha Jefrema. Hirotonisan za episkopa pećke eparhije najranije 1390.

Književni rad[uredi | uredi izvor]

Napisao dva manja spisa (Sinaksar Gerasima i Jefimije, iz 1392, sa životopisom svojih roditelja, i Ktitorski zapis o crkvi svetog Georgija, iz 1411, za crkvu koju je Marko Pećki podigao kao svoju zadužbinu), zatim Žitije svetog patrijarha Jefrema (1402), i dve službe (Služba svetom patrijarhu Jefremu, posle 1401, i Služba svetom arhiepiskopu Nikodimu, posle 1390). Savremenik Kosovske bitke i svedok opadanja i razaranja srpske države, Marko Pećki je u duhu kosovskog ciklusa i negujući glavne srpske kultove oživeo Jefrema i Nikodima kao likove „jedne istančane duhovnosti koji strpljenjem, mudrošću, umnim spokojstvom i blagošću, uz to i čvrstinom vere i ’višeg znanja’, pripremaju narod za duga vremena iskušenja“ (Dimitrije Bogdanović). U skladno komponovanom žitiju, sa osećanjem za proporciju forme i sadržine, bez učenih citata i lapidarnim načinom izražavanja, prenesena je atmosfera autentičnog monaškog podvižništva, puna isihastičkih motiva XIV veka. I službe su pisane u istom tonu, ali kao složena i maštovita himnografska dela, doprinoseći učvršćivanju kultova sv. Jefrema i sv. Nikodima. Naročito je služba Nikodimu bila poznata i mnogo pevana vekovima, iako do istraživanja Đ. Sp. Radojičića 1950. nije bila identifikovana kao Markova. Domet Markovog dela, njegovoga stila i književnog izraza ravan je najvišim zahtevima vizantijskog i srpskog pesništva.

Napisao je 1399. godine Stihovni prolog za maj, juni, juli i avgust koji je otkriven 2022.[1]

Prevod na savremeni srpski jezik[uredi | uredi izvor]

  • Žitije svetog patrijarha Jefrema; Služba svetom patrijarhu Jefremu; Služba svetom arhiepiskopu Nikodinu; Sinaksar Gerasima i Jefimije; Ktitorski zapis o crkvi Svetog Georgija, u: „Šest pisaca HIV veka“, izbor, današnja jezička verzija i redakcija Dimitrije Bogdanović, Beograd, Prosveta, SKZ, 1986, Stara srpska književnost u 24 knjige, knj. 10.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • D. Vuksan, Episkop Marko − nepoznati biograf XIV vijeka, Lovćenski odjek, I, 2−3, Cetinje 1925, 81-96.
  • Đorđe Sp. Radojičić, Ko je pisac i kada je sastavljena služba arhiepiskopu Nikodimu?, Južnoslovenski filolog, 18, Beograd 1949-1950, 197-204.
  • Đorđe Sp. Radojičić, Episkop Marko, srednjevekovni srpski pisac, Jugoslovenski istoriski časopis, V, 1-2, Ljubljana, Zagreb, Beograd 1939, 201-212.
  • Damnjan Petrović, Srpska književnost na Kosovu od 1389. godine do kraja petnaestog veka, Stremljenja, XXI, 2, Priština 1980, 89-104.
  • Đorđe Trifunović, Žitije svetog patrijarha Jefrema od episkopa Marka, Anali Filološkog fakulteta, 7, Beograd 1967, 67-74.
  • Đorđe Trifunović: Stara srpska crkvena poezija, u: O Srbljaku, Beograd, SKZ, 1970.
  • Đorđe Trifunović: Beleške o delima u Srbljaku, u: O Srbljaku, Beograd, SKZ, 1970.
  • Dimitrije Bogdanović: Istorija stare srpske književnosti, Beograd, SKZ, 1980.
  • Milan Kašanin, Srpska književnost u srednjem veku, Beograd, 1990, str. 324.
  • Dejan Mihailović: Vizantijski krug (Mali rečnik ranohrišćanske književnosti na grčkom, vizantijske i stare srpske književnosti), Beograd, Zavod za udžbenike, 2009, str. 129-130.
  • Tomislav Jovanović, Služba svetom arhiepiskopu Nikodimu, Godišnjak Katedre za srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima, VII, Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd 2012, 11-32.
  • Tomislav Jovanović, Služba svetom patrijarhu Jefremu Marka Pećkog, Književna istorija, XLV, 150, Beograd 2013, 405-423.
  • Tomislav Jovanović, Uz pronađeni rukopis Marka Pećkog, Godišnjak Katedre za srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima za školsku 2021/2022. godinu, XVII, Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd 2022, 11-23.
  1. ^ Jovanović, Tomislav (2022). „UZ PRONAĐENI RUKOPIS MARKA PEĆKOG”. Godišnjak Katedre za srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima (na jeziku: srpski). 2022 (17): 11—23. ISSN 1820-5305.