Mirjana Dokmanović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Mirjana Dokmanović
Datum rođenja1957.

Mirjana Dokmanović srpska je pravnica i ekspertkinja za ljudska i ženska prava.

Rođena je u 1957. godine Subotici. Nakon magistriranja 1996. godine na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, učestvovala je na brojnim stručnim konferencijama i skupovima po pozivu u zemlji i inostranstvu, između ostalih na MA programu Women and Public Policy Program, J.F. Kennedy School of Government, Harvard University, SAD (1998, 1999, 2001), UN Commisssion on the Status of Women, ECOSOC, UN konferencija o posledicama svetske finansijske krize, o suzbijanju nelegalne trgovine oružjem i u radu evropskih i svetskih socijalnih foruma alterglobalističkog pokreta. Kao međunarodna ekspertkinja angažovana je na ekspertskim poslovima u vezi sa pitanjima ljudskih prava, ženskih prava, rodne ravnopravnosti, rodne analize javnih politika i unapređenja antidiskriminacionih politika od strane međunarodnih i evropskih organizacija (UNDP, UNIFEM, UNPFA, SEESAC i dr.).

Doktorirala je 2007. godine, Asocijacija centara za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije i istraživanja (ACIMSI), Univerzitet u Novom Sadu.[1] Osnivačica je i predsednica organizacije „Ženski centar za demokratiju i ljudska prava”, neprofitne nevladine organizacije čiji je cilj promocija političke, socijalne i ekonomske jednakosti žena.[2]

U IPA 2011 projektu „Sprovođenje antidiskriminacionih politika” (2012-2014) bila je angažovana kao glavna antidiskriminaciona ekspertkinja. Za Vladina tela radila je na izradi Strategije za rodnu ravnopravnost 2016-2020, kao i na studijama i analizama javnih politika. Za Delegaciju EU u Srbiji 2016. godine izradila je studiju Rodna analiza Srbije. Koordinirala brojne evropske, nacionalne i lokalne projekte u oblasti unapređenja rodne ravnopravnosti i suzbijanja rodno zasnovanog nasilja. Od 2011. do 2016. godine učestvovala u naučno-istraživačkom projektu „Razvoj metodologije evidentiranja kriminaliteta kao osnova kreiranja efikasnih mera za njegovo suzbijanje i prevenciju” finansiranom od strane Ministarstva prosvete i nauke RS. Učestvovala je sa radovima na brojnim međunarodnim i nacionalnim konferencija iz oblasti ljudskih prava, rodne ravnopravnosti i uticaja globalizacije na stanje ljudskih prava. Na Fakultetu za evropske pravno-političke studije Univerziteta EDUKONS u Novom Sadu bila je zaposlena u zvanju docenta od 2008. do 2013. godine, a u zvanju vanrednog profesora od 2013. do novembra 2016. godine. Članica je Saveta i Redakcionog odbora časopisa „Temida”.

Za potrebe nacionalnog projekta „Borba protiv seksualnog i rodno zasnovanog nasilja” Uprave za rodnu ravnopravnost pri Ministarstvu rada i socijalne politike uradila je belu knjigu sa predlozima za izmenu zakonodavstva u oblasti nasilja u porodici.[3]

Članstvo u profesionalnim organizacijama[uredi | uredi izvor]

  • Članica Upravnog odbora Viktimološkog društva Srbije
  • Članica Udruženja Tehnologija i društvo
  • Članica International Association of Feminist Economics

Reprezentativne publikacije[uredi | uredi izvor]

  • „Evidentiranje podataka o zločinima iz mržnje: preporuke međunarodnih tela i njihov značaj za Srbiju”, Temida, vol. 18, no. 2, 2015, str. 59-78.
  • „Rod i pravo”, u: Milojević, I. i Markov, S. (ur.), Uvod u rodne teorije, Novi Sad, Centar za rodne studije, Univerzitet u Novom Sadu, 2011. str. 295-306.
  • Firearms Possession and Domestic Violence in the Western Balkans: A Comparative Study of Legislation and Implementation Mechanisms, SEESAC/UNDP, Beograd, 2007.
  • New World Order: Uticaj globalizacije na ekonomska i socijalna prava žena, Ženski centar za demokratiju i ljudska prava, Subotica, 2002.[4]
  • Policy Responses to the Global Financial and Economic Crisis in the CEE/SEE Region. Beograd: Čigoja štampa i Institut za društvene nauke. ISBN 978-86-531-0291-3.
  • Uticaj neoliberalizma na ekonomska i socijalna prava. Beograd: Čigoja štampa i Institut društvenih nauka. ISBN 978-86-531-0290-6[5]

Reference[uredi | uredi izvor]