Neguš (titula)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Neguš (giz: ንጉሥ [nigūś] — kralj) je bila vladarska titula u Etiopiji sve do pada monarhije 1975. godine. Titulu neguš (kralj) imali su svi vazalni vladari etiopskih istorijskih kraljevina (pokrajina): Godžima, Velege i Šoe i primorskih pokrajina.

Neguševa supruga (kraljica) je imala titulu etege.

Neguš negasti[uredi | uredi izvor]

Neguš negasti (giz ንጉሠ ነገሥት [nigūś nägäst] — kralj kraljeva) je bila titula koju su nosili carevi Etiopije. Neguš negasti je istovremeno bio šef države i predsednik vlade, i u svojim rukama je imao zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Tako da je Etiopija formalno bila ustavna monarhija, a u stvari je bila apsolutistička monarhija. Naziv neguš negasti (kralj kraljeva) verovatno je poreklom iz Mesopotamije, a u Etiopiji se prvi put javlja u vreme Kraljevstva Aksum, kao titula kralja Sembrotesa (oko 250. godine). Neki smatraju da se titula javila posle rimskog poraza od strane Persijanaca oko 296./7. Kao vladarska titula ponovo se javlja u vreme Jekuna Amlaka u 13. veku.

Ženski oblik ove titule je nigaste nigasti i nosila ju je samo carica Zaudita.