Plašt

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Krunidbeni plašt kralja Petra I Karađorđevića (Istorijski muzej Srbije).
Krzno hermelina na krunidbenom ogrtaču kralja Petra I Karađorđevića.

Plašt, ogrtač, omotač (riječ grčkog porijkla) . Plašt ogrće ili omotava.[1]

Vuk Karadžić o plaštu[uredi | uredi izvor]

» plašt, plašta, m. (u Dubr.) der Mantel, palium, cf. kabanica, japundže.«[2]

Plaštevi[uredi | uredi izvor]

  • Odjevni predmet - ogrtač bez rukava kojim se ogrću leđa i ramena, a nosi se povrh ostalog odijela ili haljine. Praoblik plašta je prostran komad grube tkanine, životinjske kože i sl. kojim su ljudi od pradavnih vremena ogrtali golo tijelo za odbranu od vremenskih uticaja. U upotrebi je kod svih naroda svijeta. U odjeći starih kultura važio je kao obilježje dostojanstva, simbol vladara (Egipat, Asirija). U antičkoj Grčkoj plašt je bio redovna nošnja (hlaina, hlamida, himation). Od Grka su plašt preuzeli Rimljani (pallium, paludamentum, paenula, lacerna, sagum, toga). Na orijentu plašt ostaje i dalje oznaka vladara. To njegovo važno obilježje prenosi se u srednjem vijeku i u Evropu gdje na dvorovima od XIII do XV vijeka često simbol časti i moći . U Francuskoj kraljevi daruju visoke dostojanstvenike plaštem u znak posebnih privilegija. Već od XIII vijeka plašt ulazi i u žensku građansku odjeću kao plašt za putovanje za udate i starije žene. Kao takav se održao u ženskoj modi sve do XVIII vijeka. U raskošno doba baroka plašt je raširen u građanskom odjevanju. Modifikovan se nosi i tokom narednih vijekova. Pojedini nacionalni tipovi plašteva (Španija - pončo, Venecija - bauta, kod Arapa - burnus) inspirišu žensku modu tokom XVIII i XIX vijeka, a antički tip plašta zadržao se do danas u indijskoj nošnji – sari. Vijekovima je zadržao svoje svečano obilježje i u crkveno – liturgijskoj odjeći (biskupi u katoličkoj crkvi nose pluvijal, a pravoslavni sveštenici mantiju). Kao simbol časti, ugleda i zvanja zadržao se u odjeći rektora univerziteta, sudija, advokata. U obliku kraćeg ili dužeg gunja zadržao se kod Srba kao pastirska i brđanska nošnja.[1]
  • U trgovačko-pravnoj terminologiji, omotnica za vrijednosne papire (akcije, mjenice, zadužnice i dr.), bez koje vrijednosni papiri nemaju punopravnu važnost.[1]
  • U geometriji, zakrivljena površina tijela (plašt ili omotač kupe, valjka i dr.).[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d Grupa autora, Enciklopedija leksikografskog zavoda, Leksikografski zavod, Zagreb, 1962.g.
  2. ^ Stefanović Karadžić V, Srpski rječnik, NOLIT, Beograd, 1972.g.