Портал:Antički Rim/Biografija jul

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Marko Antonije, bista u Vatikanskom muzeju
Marko Antonije, bista u Vatikanskom muzeju

Marko Antonije (lat: Marcus Antonius, rođ. 86.- 83. god.- umro 30. godine p. n. e.) bio je rimski državnik i vojskovođa. Antonije je ostao upamćen kao pre svega kao jedna od vodećih ličnosti u vreme poslednje faze građanskih ratova u Rimu koja se završila upravo njegovim porazom u bici kod Akcijuma i uspostavljanjem Avgustovog principata. Antonijeva ljubavna veza sa kraljicom Egipta, Kleopatrom docnije će postati predmet inspiracije za brojne umetnike.

Antonije je rođen između 86. i 83. godine p. n. e. kao najstariji sin Marka Antonija Kritskog (Creticus) i Cezarove rođake Julije. Otac mu je umro nedugo nakon što su ga Krićani teško porazili 74. godine, tako da je na Juliju Antoniju palo da podiže njihova tri sina: Marka, Lucija i Gaja. Antonijeva majka se ubrzo preudala za Publija Kornelija Lentula Suru, ali je 63. godine ostala i bez drugog supruga pošto je Sura pogubljen kao učesnik u Katalininoj zaveri. Po kasnijoj tradiciji, Marko Antonije je rastao bez roditeljskog autoriteta i vrlo rano se odao različitim porocima poput kockanja i opijanja. Da bi izbegao svoje poverenike otišao je u Atinu na studije retorike. Tu je stupio u službu rimskog namesnika Sirije Aula Gabinija (57.-55.) sa kojim je učestvovao u ratovima na Istoku. Antonije je pratio Gabinija u pohodima u Judeji, gde je podržan jerusalimski prvosveštenik Antipater (otac Iroda Velikog) protiv legitimne dinastije Hazmoneja, i u Egiptu, gde su rimske trupe omogućile da se na kraljevski presto vrati Ptolemej XII Aulet. Prilikom svog prvog boravka u Egiptu 55. godine, Antonije je posetio Aleksandriju i prvi put video kraljevu ćerkicu Kleopatru, tada devojčicu od oko 14 godina.

Dalje...