Razgovor:Jovan Cvijić/Arhiva 1

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Arhiva 1 Arhiva 2

Opanci

Šta će slike opanaka?--Vojvoda (razgovor) 20:35, 23. novembar 2007. (CET)[odgovori]

Nisu neophodne. Vezano je za njegova etno istrazivanja.--piši mi   Jefe 11:40, 24. novembar 2007. (CET)[odgovori]

još par primjedbi

Gregorijanski kalendar je htjeli mi to ili ne zvanični. Datume po julijanskom kalendaru treba navoditi samo u spornim slučajevima. --Kaster (разговор) 23:11, 26. новембар 2007. (CET)[odgovori]

  • Upravo tako. Sada jeste gregorijanski zvanični kalendar ali do 1919. u Srbiji je julijanski bio zvaničan, pa kada kažemo 11. oktobar 1865. to nije dovoljno nego treba reći po kom kalendaru jer je jedan bio zvaničan u Srbiji a drugi van Srbije, i to su ti sporni slučajevi. Videti i na sajtu SANU http://www.sanu.ac.yu/Clanstvo/IstClan.aspx?arg=618, datum rođenja sa navodi po oba kalendara. Videti i za Šekspira datum smrti na engleskoj Vikipediji (en:William_Shakespeare), naveden je po julijanskom kalendaru jer je on tada bio važeći u Britaniji (u katoličkom svetu tada je bio na snazi gregorijanski). Ili videti Lav Tolstoj na engleskoj Vikipediji, pošto je u Rusiji takođe bio julijanski kalendar. Nadam se da sam uspeo dati odgovor na pitanje? --Đorđe Stakić (r) 23:30, 26. novembar 2007. (CET)[odgovori]

Sa "sporni slučajevi" sam mislio - samo u slučaju nesporazuma ili osporavanja. Uobičajeno treba staviti samo gregorijanski čak iako je ta osoba rođena u vrijeme kada je julijanski kalendar na tom području bio zvanični. Inače za tim nema potrebe, pošto se broj dana odstupanja mogu izračunati. Primjer za "sporno" bi mogao biti i period uvođenja julijanskog kalendara u Rusiji 1917. (čini mi se). --Kaster (разговор) 23:38, 26. новембар 2007. (CET)[odgovori]

Pogrešan link

U odeljku Dela Jovana Cvijića na Internetu link za „Psihičke osobine Južnih Slovena“ vodi do knjige Proza Đure Jakšića. Pokušao sam da promenim link ali bez uspeha... Cvijićeva knjiga je dostupna na ovoj adresi http://www.antologijasrpskeknjizevnosti.rs/ASK_SR_AzbucnikDela.aspx — Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik 212.178.242.103 (razgovordoprinosi) | 15:11, 25. decembar 2012.

Ispravio sam link. micki 15:19, 25. decembar 2012. (CET)[odgovori]

Traže se reference

Ima li neki izuvor za ovo (a i stil je malo 'nako...):

Otac mu se zvao Todor Cvijić. Poreklom je bio Hercegovac, odnosno Crnogorac iz oblasti Stara Hercegovina, iz plemena Pivljana, i bavio se trgovinom. Njegov otac, a naime Jovanov deda, bio je Živko Cvijić, predsednik lozničke skupštine i poznati mačvanski Obrenovićevac. Kako je bio na strani tzv. „katana“ u vreme katanske bune protivnika ustavobranitelja 1844. godine, kažnjen je šibovanjem posle uspešne akcije Tome Vučića Perišića, nakon čega je umro još mlad. Njegov otac, a pak Jovanov pradeda, Cvijo Spasojević, bio je rodonačelnik Cvijića. Cvijo je bio poznati hajdučki harambaša u tom delu Stare Hercegovine. Cvijo se borio protiv Osmanlija Prvog srpskog ustanka, a nakon njegove propasti 1813. godine, preselio se u Loznicu, gde je kod šanca i crkve sagradio kuću hercegovačkog tipa na dva sprata i otvorio dućan, započinjući trgovačku karijeru novoosnovane familije.

Sekcija „Istraživački rad“ je skoro potpuno nereferencirana (od 18 redova referencirana su 3 reda teksta). „Naučni radovi“ takođe.

U odeljku „Antropogeografska škola“ tražim izvore za sledeće teze:

Godine 1896. Cvijić je objavio „Upustva za proučavanje sela u Srbiji i ostalim srpskim zemljama“ koja su kasnije korigovana i prilagođena specifičnim uslovima u drugim balkanskim oblastima gde su potom i primenjena. Na osnovu ovih uputstava u Srbiji se razvio širok pokret za istraživanje narodnog života, što je omogućilo stvaranje prvih metodološki i sistematski sakupljenih podataka iz etnologije. Istraživanje su sprovodili, osim Cvijićevih studenata i saradnika, i mnogi intelektualci amateri, najčešće seoski učitelji i sveštenici. Ovaj zajednički i obiman naučni napor predstavlja jedinstvenu i značajnu pojavu u međunarodnom naučnom životu.

Pogotovo za

Iznenadno interesovanje Cvijića za antropogeografska i etnografska istraživanja je jedan od najvećih poteza u njegovoj naučnoj karijeri. Cvijićevo zalaganje i naučno-istraživačke sposobnosti doprinele su prikupljanju relevantnih podataka koje je koristio tokom pregovora oko formiranja političkih granica nove države nakon Prvog svetskog rata.

Odeljci „Geografski zavod i Srpsko geografsko društvo“ i „Geografski institut“ su bez referenci.

Podsećam autora na Vikipedija:Proverljivost#Teret dokaza:

Teret dokaza leži na uredniku koji dodaje ili vraća uklonjen materijal. Materijal koji nije potvrđen pouzdanim izvorima u formi inlajn reference, može biti odmah uklonjen.

--V. Burgić (reci...) 09:04, 26. februar 2013. (CET)[odgovori]

Ravnatelj

U odeljku Kontroverze stoji reč ravnatelj. Šta je to ravnatelj? Koliko znam ta reč ne postoji u srpskom jeziku. I gde to taj Ante govori, na kom skupu, u Somaliji ili Bangladešu, nije navedeno pa to bi trebalo ispraviti jer ovo je ipak sjajan članak.--Soundwaweserb (razgovor) 16:01, 30. novembar 2013. (CET)[odgovori]

Ravnatelj je direktor Matice. Postoji Upravni odbor, koji zatim imenuje direktora tj. ravnatelja. Termin nije vezan samo za školstvo, nego gdje god hoće Hrvati da metnu tu funkciju. Negdje kažu ravnatelj, negdje direktor. Vjerovatno je kriterijum izbora kako im se ćefne. --Željko Todorović (razgovor) 23:25, 7. decembar 2013. (CET) s. r.[odgovori]

Najbolje je videti u Rečniku: ràvnatelj m starešina, rukovodilac. I upravitelj je „kroatizam“ koliko i ravnatelj. U konkretnom slučaju, lično sam za direktora. --Lakisan97 (razgovor) 23:46, 7. decembar 2013. (CET)[odgovori]

  Urađeno Sad je direktor. --Đorđe Stakić (r) 00:48, 8. decembar 2013. (CET)[odgovori]

Fotografija

Na ostavi postoji veoma dobra fotografija Jovana Cvijića. Predlažem da se ona ubaci u kutijicu na početak članka, a da se ovaj sadašnji portret prebaci negde niže ili u galeriju. --Jovanko87 (razgovor) 20:55, 11. decembar 2014. (CET)[odgovori]