Skupština u Kragujevcu (1813)
Skupština u Kragujevcu je održana 1—2. januara 1813.
Poslednja skupština iz Prvog srpskog ustanka[uredi | uredi izvor]
Mišljenje skupštine održane y Topoli 17. jula 1812 da ce ne može primiti odredba da se Srbi sami pogađaju sa Turcima, na osnovu odredbe Bukureškog ugovora o miru, obistinilo ce: Turci su ugovor nipodaštavali i tražili bezuslovnu i potpunu predaju. Da bi dobio jasnu sliku šta ce y narodu misli o taku tih pregovora, kao i da bi mogao formulisati srpske zahteve, Karađorđe je za 1. januar 1813 godine sazvao skupštinu y Kragujevcu. Srpske zahteve ta skupština formulisala je ovako:
- 1 da granice Srbije ostanu onako kako su ce y tome času nalazile;
- 2 da ce Karaćorđe utvrdi za srpskog vrhovnog starešinu;
- 3 da ce fermanom ustanovi samostalna unutrašnja uprava;
- 4 Srbi primaju y Beograd jednog carskog čoveka, pašu ili vezira, sa onoliko Turaka koliko ce ugovori, y dokaz vernog podanstva i carskog gospodarstva zemlje;
- 5 „Obećavamo ce", stoji y originalnoj zapisci, — „Svetlome Dovletu davati svagda i voenu pomoć protiv onoga koji bude vojevat protiv svetloga Dovleta; onoliku pomoć koliku ugovorimo, i da ćemo svome caru svagda verno vojevati ...";
- 6 Srbi preuzimaju na sebe da čuvaju carske gradove „kao svoje oči i kao najbolje carsko dobro", a ako ce dogodi da ih ne bi mogli sačuvati kojom prilikom, oni će od Dovleta tražiti potrebnu pomoć, a trošak oko popravke gradova i vojni troškovi neka budu po sporazumu, carski ili srpski.
Skupština održana 1 i 2. januara 1813 poslednja je srpska skupština iz prvog srpskog ustanka. Katastrofa, brza i velika, oborila je Karađorćevu ustaničku i oslobođenu Srbiju, a oa njenom propašću propale su i sve njene ustanove koje su, nesumnjivo, y svojoj osnovi imale mnogo dobroga, mnogo volje i želje da ce narodni život uredi na najboljoj tada mogućoj osnovi.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Stevanović, Dr Miladin (2003). Ustanički zborovi i skupštine: Prvi i Drugi srpski ustanak. Beograd: Službeni glasnik. str. 257. ISBN 86-7549-328-2.
- Stojančević, Vladimir (2004). Prvi srpski ustanak 1804-1813. Beograd: Medija centar "Odbrana". str. 326. ISBN 978-86-3350-153-8.
- Stevanović, Dr Miladin (1994). Prvi srpski ustanak. Gornji Milanovac: Dečje novine. str. 343. ISBN 978-86-3670-689-3.
- Đorđević, Dr Miroslav R. (2004). Oslobodilački rat srpskih ustanika 1804-1806. Beograd: Medija centar "Odbrana". str. 447. ISBN 978-86-335-0154-5.
- Janković, Dragoslav (1984). Srpska država Prvog srpskog ustanak. Beograd: Nolit. str. 293.
- Pavićević, Branko; Stojančević, Vladimir; Ratković-Kostić, Slavica (1998). Od Careva Laza 1712. i Boja kod Ivankovca 1805. do odlaska Turaka iz Srbije 1867. [Znamenite bitke i bojevi srpske i crnogorske vojske: od Careva Laza 1712. do Dobropoljske bitke 1918.], Knj. 1. Novi Sad: Pravoslavna reč; Beograd: Vojnoizdavački zavod. str. 616. ISBN 86-335-0038-8.
- Ljušić, Radoš (2018). Vojvode i vojvodski barjaci: Vojno uređenje ustaničke Srbije (1804-1815). Beograd: Medija centar "Odbrana". str. 344.
- JUGOSLOVENSKE NARODNE SKUPŠTINE I SABORI (st. 12 — 13)
- JUGOSLOVENSKE NARODNE SKUPŠTINE I SABORI (st. 13—14)
- Narodne skupštine Prvog i Drugog srpskog ustanka (1804—1815)