Smilja Marjanović Dušanić
Smilja Marjanović-Dušanić | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 29. mart 1963. |
Mesto rođenja | Beograd, FNRJ |
Naučni rad | |
Polje | srednji vek |
Institucija | Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu |
Smilja Marjanović-Dušanić (Beograd, 29. mart 1963) srpska je istoričarka. Bavi se izučavanjem srednjeg veka i radi kao profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Smilja Marjanović-Dušanić rođena je 29. mart 1963. godine u Beograd, SR Srbija, FNRJ.[1] Doktorirala je 1996. godine radom Vladarska ideologija Nemanjića: diplomatička studija, a sledeće 1997. godine počela da radi kao docent na odeljenju za istoriju na Filozofskom fakultetu u Beogradu.[1]
Važniji radovi[uredi | uredi izvor]
- Marjanović-Dušanić, Smilja (1989). „Vladar kao ratnik: Prilog izučavanju nemanjićke ideologije”. Zbornik Filozofskog fakulteta: Serija A: Istorijske nauke. Beograd. 16: 125—146.
- Marjanović-Dušanić, Smilja (1991). „Nemanjin naprsni krst: Iz naše stare insignologije”. Zbornik Filozofskog fakulteta: Serija A: Istorijske nauke. Beograd. 17: 203—215.
- Marjanović-Dušanić, Smilja (1994). Vladarske insignije i državna simbolika u Srbiji od XIII do XV veka. Beograd: SANU.
- Marjanović-Dušanić, Smilja (1994). „Motiv Loze Jesejeve u doba Uroša I”. Zbornik Filozofskog fakulteta: Serija A: Istorijske nauke. Beograd. 18: 119—126.
- Marjanović-Dušanić, Smilja (1994). „Zapis starca Simeona na Vukanovom jevanđelju”. Starinar. 43-44 (1992-1993): 201—210.
- Marjanović-Dušanić, Smilja (1997). Vladarska ideologija Nemanjića: Diplomatička studija. Beograd: Srpska književna zadruga.
- Marjanović-Dušanić, Smilja (1999). „The rulers' insignia in the structural evolution of medieval Serbia”. Majestas. 7: 55—74.
- Marjanović-Dušanić, Smilja (2000). „Vladarski znaci Stefana Nemanje”. Stefan Nemanja - Sveti Simeon Mirotočivi: Istorija i predanje. Beograd: SANU. str. 77—87.
- Marjanović-Dušanić, Smilja (2000). „Hilandar kao novi Sion Nemanjinog otačastva”. Osam vekova Hilandara: Istorija, duhovni život, književnost, umetnost i arhitektura. Beograd: SANU. str. 17—24.
- Marjanović-Dušanić, Smilja (2001). „Elementi carskog programa u Dušanovoj povelji uz Zakonik”. Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor. 65-66 (1999-2000): 3—20.
- Marjanović-Dušanić, Smilja (2002). „Rex imago Dei: O srpskoj preradi Agapitovog vladarskog ogledala”. Treća jugoslovenska konferencija vizantologa. Beograd: Vizantološki institut. str. 135—148.
- Marjanović-Dušanić, Smilja (2002). „Povelja kralja Milutina opatiji Sv. Marije Ratačke: 1306, mart 15.”. Stari srpski arhiv. 1: 13—29.
- Marjanović-Dušanić, Smilja (2003). „Hrisovulja kralja Dušana o darovanju manastira Sv. Nikole Mračkog u Orehovu manastiru Hilandaru (1339. godine)”. Stari srpski arhiv. 2: 55—68.
- Marjanović-Dušanić, Smilja (2004). „Molitve svetih Simeona i Save u vladarskom programu kralja Milutina”. Zbornik radova Vizantološkog instituta. 41: 235—250.
- Marjanović-Dušanić, Smilja (2005). „Povelja kralja Stefana Dušana o poklanjanju crkve Svetog Nikole u Vranju manastiru Hilandaru: 1343-1345”. Stari srpski arhiv. 4: 69—85. Arhivirano iz originala 04. 01. 2022. g. Pristupljeno 04. 01. 2022.
- Marjanović-Dušanić, Smilja (2006). „Istorijsko-politički kontekst scene miropomazanja u đakonikonu crkve Uspenja Bogorodice u manastiru Morači” (PDF). Manastir Morača. Beograd: Balkanološki institut. str. 45—54.
- Marjanović-Dušanić, Smilja (2006). „Lʹ idéologie monarchique dans les chartes de la dynastie serbe des Némanides (1168-1371): Étude diplomatique”. Archiv für Diplomatik: Schriftgeschichte, Siegel- und Wappenkunde. 52: 149—158.
- Marjanović-Dušanić, Smilja (2007). Sveti kralj: Kult Stefana Dečanskog. Beograd: Balkanološki institut.
- Marjanović-Dušanić, Smilja (2015). „Povelje za limski manastir Sv. Apostola i srpski vladar kao retnik apostolima”. Περίβολος: Zbornik u čast Mirjane Živojinović. 1. Beograd: Vizantološki institut. str. 167—176.
- Marjanović-Dušanić, Smilja (2015). „Novi Konstantin u srpskoj pisanoj tradiciji srednjeg veka”. Konstantin Veliki u vizantijskoj i srpskoj tradiciji. Beograd: Zavod za udžbenike. str. 81—98.
- Marjanović-Dušanić, Smilja (2015). „Harizma i autoritet: Skica za hagiografski portret Svetog Save”. Zbornik radova Vizantološkog instituta. 52: 278—289.
- Marjanović-Dušanić, Smilja; Vojvodić, Dragan (2016). „Obrazac carstva - ideja i slika vlasti u Srbiji (1299-1371)”. Sakralna umetnost srpskih zemalja u srednjem veku. Beograd: Srpski komitet za vizantologiju. str. 299—315.
- Marjanović-Dušanić, Smilja; Vojvodić, Dragan (2016). „The model of Empire - the idea and image of authority in Serbia (1299-1371)”. Sacral art of the Serbian lands in the Middle Ages. Belgrade: Serbian National Committee of Byzantine Studies. str. 299—315.
- Marjanović-Dušanić, Smilja (2016). „Svod srpskih svetih u doba kralja Milutina: Dinastički kultovi”. Manastir Studenica: 700 godina Kraljeve Crkve. Beograd: SANU. str. 35—59.
- Marjanović-Dušanić, Smilja (2016). „Radionice molitve”. Svet srpske rukopisne knjige (XII-XVII vek). Beograd: SANU. str. 9—17.
- Marjanović-Dušanić, Smilja (2016). „Dobropobedno telo rodonačelnika”. Stefan Nemanja - prepodobni Simeon Mirotočivi: Zbornik radova. 2. Beograd: Institut za istoriju umetnosti. str. 659—665.
- Marjanović-Dušanić, Smilja (2017). Sveto i propadljivo: Telo u srpskoj hagiografskoj književnosti. Beograd: Balkanološki institut.
- Marjanović-Dušanić, Smilja (2017). L'écriture et la sainteté dans la Serbie médiévale: Études d'hagiographie. Turnhout: Brepols.
- Marjanović-Dušanić, Smilja (2019). „Srpski uspon na kraljevstvo: Tumačenja i značenja obreda krunisanja”. Kraljevstvo i arhiepiskopija u srpskim i pomorskim zemljama Nemanjića. Beograd: SANU. str. 147—188.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b Curriculum académique et scientifique, str. 1.
Izvori[uredi | uredi izvor]
- „Curriculum académique et scientifique: Smilja Marjanović-Dušanić” (PDF). Monde byzantin.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- „Dr Smilja Marjanović-Dušanić: redovni profesor”. Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet.
- „CurriculumVitae”.