Spomenik povodom potpisivanja prvog srpsko-nemačkog sporazuma 27. jula 1189.

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Spomenik povodom potpisivanja prvog srpsko-nemačkog sporazuma koji su potpisali Veliki župan Stefan Nemanja i nemački car Fridrih I Barbarosa 27. jula 1189. godine.[1][2]

Kada se u Zapadnoj Evropi pojavila ideja o pokretanju krstaškog rata protiv muslimana na Bliskom Istoku, neki od najpoznatijih vladara tog vremena su ponudili svoje učešće – engleski kralj Ričard Lavlje Srce, francuski kralj Filip II Avgust i nemački car Fridrih I Barbarosa. Jedino se nemačka vojska odlučila da do ratišta dođe kopnenim putem preko Ugarske i balkanskih zemalja. Stefan Nemanja je želeo da iskoristi ovu priliku i uspostavi savez sa nemačkim vladarom u borbi protiv Vizantije. Sa tom namerom poslao je izaslanike u Nemačku 1188. godine. U Nirnberg, gde se nalazio Fridrihov dvor, su stigli decembra iste godine. Prema nalogu, preneli su veliko zadovoljstvo Stefana Nemanje povodom predstojećeg puta Fridriha Barbarose kroz Srbiju. Stefan Nemanja je pismeno izvestio cara da mu priprema svečani doček u najpoznatijem od svojih gradova, Nišu, koji namerava da učini prestonicom svoje države. Na osnovu kasnijih događaja, ponuđeni uslovi snabdevanja nemačke vojske su izgleda bili povoljni. Nemačka vojska je krenula u pohod u leto 1189. godine. Poslednjeg dana juna stigla je u Beograd, a na putu prema Nišu doživljavala je brojne neprilike koje im je priređivala vizantijska vojska. Ovakvi događaji su znatno olakšali pregovore koje je Nemanja planirao da povede sa nemačkim carem.

Pregovori su počeli u Nišu 27. jula 1189. godine. Stefan Nemanja je obavestio svog sagovornika o uspesima koje je postigao u borbi protiv Vizantije. Takođe je istakao da je zajedno sa svojom braćom Miroslavom i Stracimirom osvojio Niš i čitavu nišku oblast, kao i područje do Serdike (Sofije). Izrazio je spremnost da nastavi ratovanje, a ako Nemačka reši da započne neprijateljstvo protiv Vizantije, ponudio je vojnu pomoć. Pričalo se da bi u tom slučaju Srbija stavila na raspolaganje svome savezniku 20.000 vojnika. Stefan Nemanja je ponudio i vazalski odnos nemačkom caru uz uslov da za uzvrat, dobije potvrdu svih teritorija, koje je osvojio od Vizantije i koje će ubuduće osvojiti.

Tom prilikom je ugovoren brak između Toljena, sina Nemanjinog brata kneza Miroslava Humskog, i kćeri istarskog markgrofa Bertholda od Andreksa, koji se nalazio u carevoj pratnji u Nišu i koji je odigrao značajnu ulogu u srpsko – nemačkim pregovovorima.

Nemački vladar je prihvatio samo jedan deo srpskih predloga. Nije bio spreman da započinje rat na balkanskom poluostrvu, jer bi to moglo da ga omete u ostvarenju osnovnog cilja pohoda. Savremeni izvori beleže da su dvojica vladara sklopili prijateljstvo u Nišu, a vesti o tome su stigle do Carigrada i duboko uznemirile Vizantiju.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Spomenik povodom potpisivanja prvog srpsko-nemačkog sporazuma 27. jula 1189.”. SANU. Pristupljeno 28. 9. 2023. 
  2. ^ „Danas je dan kada su Stefan Nemanja i Barbarosa u Nišu sklopili sporazum”. Gradski portal 018. Arhivirano iz originala 28. 09. 2023. g. Pristupljeno 28. 9. 2023. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]