Tržište novca
Tržište novca (engl. Money Market) je deo finansijskog tržišta, mesto susretanja ponude i tražnje za različitim oblicima kratkoročne finansijske aktive, odnosno aktive čiji je rok dospeća kraći od jedne godine.
Na ovom tržištu se obavljaju transakcije sa:
- žiralnim novcem
- uzimanje i davanje kratkoročnih kredita
- eskontni poslovi
- lombardni poslovi i
- poslovi sa kratkoročnim hartijama od vrednosti.
Tržište novca vrši monetarnu funkciju, jer ono predstavlja instrumentalni okvir u kome se uravnotežuje i koriguje potreba ekonomskih subjekata za novcem, i time održavaju svoju likvidnost i solventnost.
Glavni učesnici na tržištu novca su:
- država, koja obezbeđuje sredstva za finansiranje deficita u javnim finansijama, bez inflatornih posledica. Ona deuje preko ministarstva finansija i centralne banke. Ministarstvo finansija emituje kratkoročne hartija od vrednosti (obveznice i zapise), kojima država pokriva trenutni deficit u finansiranju, do prispeća novih fiskalnih prihoda. Centralna banka, kao vrhovna monetarna institucija, je najuticajniji učesnik na tržištu novca. Ona reguliše količinu novca u opticaju i sprovodi monetarnu politiku. Kada želi da poveća ponudu novca, centralna banka kupuje na tržištu hartije od vrednosti, čime se povećava količina novca u opticaju. Ako želi da smanji količinu novca u opticaju, centralna banka prodaje svoje hartije od vrednosti.[1]
- poslovne banke. Mogu biti izdavači ili kupci kratkoročnih hartija od vrednosti koje izdaju ministarstvo finansija i centralna banka.[2]
- finansijske institucije (penzioni fondovi, osiguravajuća društva, investicione kompanije). Obično se javljaju kao kupci (investitori).[2]
- druge finansijske organizacije, preduzeća i individualni investitori. Preduzeća mogu mogu biti kupci, dok poznatija i veća preduzeća, koja steknu poverenje investitora, takođe mogu izdavati hartije od vrednosti.[2]
Postoje dva segmenta tržišta novca i to su:
- tržište žiralnog novca i
- tržište kratkoročnih hartija od vrednosti.
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ Nikolić & Mojašević 2012, str. 118.
- ^ a b v Nikolić & Mojašević 2012, str. 119.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Nikolić, Ljubica; Mojašević, Aleksandar (2012). „Organizacija finansijskih tržišta” (PDF). Zbornik radova: tematski broj. Zaštita ljudskih i manjinskih prava u evropskom pravnom prostoru. Niš: Pravni fakultet u Nišu. 62: 113‐128. ISSN 0350-8501. Pristupljeno 9. 6. 2017.