Fond Olge Olje Ivanjicki

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Fond Olge Olje Ivanjicki
Osnivač fonda Olja Ivanjicki
OsnivačOlja Ivanjicki
Datum osnivanja2007.
TipUmetnička organizacija
Lokacija Srbija
SedišteBeograd
PredsednikSuzana Spasić
Veb-sajtZvanična Internet prezentacija

Fond Olge Olje Ivanjicki je nevladina, neprofitabilna organizacija koju je osnovala 27. januara 2007. godine, priznata srpska i međunarodna umetnica Olja Ivanjicki s ciljem da trajno zaštiti svoje delo, i osnuje Muzej „Olge Olje Ivanjicki”.

Život i delo osnivača Fonda „Olge Olje Ivanjicki”[uredi | uredi izvor]

Olga Olje Ivanjicki, bila je slikar, skulptor, pesnik, arhitekta, dizajner, kostimograf, modni kreator, multimedijalna ličnost Istovremeno Ruskinja i Srpkinja, Beograđanka i Njujorčanka i najbolji izvozni srpski brend kako je sebe Olja najčešće opisivala u svojoj biografiji, bila je važna figura Evropske savremene umetnosti, druge polovine 20. i prve decenije 21. veka.[1]

U jednoj ličnosti Olja Ivanjicki, istovremeno je objedinila, ali i sakrila u ličnosti umetnika (kao neumorni znak pitanja čitavom svetu), veliku radnicu i stvaraoca, iako pomalo egzotičnog i mističnog, ali pre svega humanog i beskrajno dobrog karaktera i pogleda na svet, sposobnu da vidi pre, posle i unapred. [2]

Smatrajući, da stvaralac mora da nadvlada i nadživi svoje delo, i na pravi način predstavi javnosti, jer je umetnost često nedovoljno vidljiva javnosti jer ne može sama da se vidi istakne ili pokaže, Olja Ivanjicki je osnovala Fond „Olga Olja Ivanjicki”, sa ciljen da za njenog života i posle njene smrti na adekvatan način prikazuje njena životna dela, i na taj način popularizuje umetnost.

Posle njene smrti ostao je, za njom, da živi i radi Fond „Olga Olja Ivanjicki”:

Istorijat Fonda[uredi | uredi izvor]

Fond i Olge Olje Ivanjicki, za Onjinog života, nakon osnivanja fonda prvo je dobio na trajno korišćenje plac sa napuštenom barakom na Kosančićevom vencu 27, na kome je trebalo da se izgradi Muzeja „Olje Ivanjicki” i sedište Fonda. Zbog nerešenih imovinsko pravnih odnosa, u tom trenutku, između Republike Srbije i grada Beograd plac je vraćen u vlasništvo grada Beograda. Nakon ovoga stalo se realizacijom projekta Muzeja „Olje Ivanjicki”, koji je već bio na putu realizacije, pošto je Saobraćajni institut CIP iz Beograd, donatorski uradio idejno rešenje za zgradu muzeja.

Nakon smrti Olja Ivanjicki 24. juna 2009. godine, Fond je odmah nastavio sa radom, i u kontaktu sa rukovodstvom Grada Beograda, koji je iskazao dobru volju da pomogne oko rešavanje spornog mesta, krenuo u realizaciju Muzeja „Olje Ivanjicki”. Međutim kako se trenutno pred prvim opstinskim sudom u Beogradu i dalje vodi ostavinska rasprava o zaostavštinii Olge Olje Ivanjicki Fonda su dalje mogućnosti sa rad na sonivanju Muzeja i rukovođenje njenom zbirkom slika i predmeta ograničene.

Kako je Olja za soobom ostavila novac za izgradnju svog muzeja, od tog novca uz saglasnost Republike Srbije mogla bi danas da se kupi kuća u Beogradu koja bi bila legat Olje Ivanjicki - ili Muzej „Olje Ivanjicki” o kome je ona za života maštala osnivajući Fond.

Imovina fonda[uredi | uredi izvor]

Prema izjavi direktorka Fonda „Olge Olje Ivanjicki”, Suzane Spasić, najbliža Oljina saradnica, u fondu je posle smrti umetniice od onjine imovine (nakon čijeg popisa je nastala knjiga od 160 strana), ostalo:

  • 729 slika i crteža
  • 27 skulptura i instalacija,
  • 73 komada stilskog nameštaja,
  • 14 lampi,
  • 32 komada srebrnih i posrebrenih poslužavnika,
  • 211 čaša, posuda i drugih predmeta,
  • 65 staklenih pritiskača za papir, kolekcija,
  • 1.148 knjiga,
  • 28 svećnjaka,
  • 32 bunde i osam krznenih šalova,
  • Dvogled, starinske pegle, escajg tehnički uređaji,
  • 2 automobila (koja se trenutno čuvaju u Muzeju automobila u Beogradu)
  • Novac koji je nađen u kući umetnice u iznosu od 43.000 evra, 13.724 dolara, 200 funti i 500 rubalja.
  • Oljini devizni i dinarski računi u dve banke u Srbiji i jedan dolarski nalog u inostranstvu (nepoznatog iznosa).[3]
Deo zaostavštine Olje Ivanjicki izložen u Istorijskom muzeju Srbije (2017)

Ciljevi Fonda[uredi | uredi izvor]

Glavni i prioritetni ciljevi Fonda Olge Olje Ivanjicki su:

  • Prerastanje Fonda u Muzej i Olge Olje Ivanjicki, u kome bi se organizovala stalne postavka dela Olge Ivanjicki.
  • Zaštita i promovisanje u domaćoj i svetskoj javnostiimena dela Olge Ivanjicki.
  • Popularizacija i promovisanje dela umetničke grupe Mediale, čiji je jedan od osnivača i Olga
  • Sakupljanje umetničkih dela i Olge Olje Ivanjicki u cilju povećavanja zbirke Fonda, kao i dokumentarnog i drugog materijala vezanog za rad i život Olge Ivanjicki.
  • Učlanjenje i aktivno učešće Fonda u radu specijalizovanih svetskih i evropskih asocijacija, čija je svrha ispunjenje ciljeva Fonda,
  • Učešće i razmena iskustva na svetskim i evropskim specijalizovanim kongresima, simpozijumima, konferencijama, seminarima, izložbama, sastancima, stručnim studijskim boravcima radi sticanja znanja koja se mogu da uobliče u konkretne akcije,
  • Organizovanje međunarodne razmene u oblasti kulture i umetnosti, povezivanje sa srodnim svetskim institucijama, muzejima, fondacijama, galerijama itd.
  • Osnivanje biblioteke u okviru Fonda
  • Organizovanje i podsticanje rada na različni proekti koji su u vezi sa unapređenjem kulture i revitalizacije stanovništva,
  • Organizovanje i Finansiranje akcija i manifestacija vezanih za razvoj likovne umetnosti
  • Organizovanje likovnih radionica, seminara o umetnosti, u cilju popularizacije i promocije domaćeg umetničkog stvaralaštva
  • Pružanje stručne pomoći u oblasti likovne umetnosti, posebno u oblasti proučavanja dela Olje Ivanjicki i umetničke grupe Mediale
  • Organizovanje raznih kulturnih sadržaja: izložbi slika, aukcija, dobrotvornih akcija, multimedijalnih prezentacija,
  • Dodela Godišnje nagrade, Plaketa i priznanja istaknutim pojedincima i likovnim stvaraocima
  • Povezivanje svih grana umetnosti, u cilju unapređenja opšteg stanja u kulturi Srbije
  • Objavljivanje knjiga, monografija, kataloga i ostalog audio-vizuelnog materijala vezanog za liki dlo Olge Ivanjicki
  • Popularizacija srpske umetnosti u svetu.

Kontroverze oko zaostavštine Olje Ivanjicki[uredi | uredi izvor]

Od smrti Olje Ivanjicki, do početka 2017. godine, i dalje traje borba za njeno nasledstvo pred beogradskim Višim sudom između Republike Srbije i fonda „Olga Olja Ivanjicki”, jer je država osporila usmeni testament slikarke, i činjenicu da je za života osnovala fond, čiji je krajnji cilj bio da napravi stalnu postavku njenih dela kako bi sve vreme bila dostupna ljubiteljima njene umetnosti.[3]

Situaciju su dodatno zakomplikovali u ostavinskoj raspravi i brojni „ljubavnici ili kumovi” umetnice koji su, čak da bi osporili Fond, sebi dozvolili smelost da tvrde da je Olja bila skoro pa maloumna i izmanipulisana, što je u delu javnosti izazvalo šok.[3]

Gotovo da je izvesno da će ceo legat Olje Ivanjicki pripasti državi, ili gradu Beogradu, a kako će se oni u sadašnjim teškim materijalnim uslovima za kulturu u Srbiji snaći ostaje da se po završetku postupka to vidi?[3]

Jedino što je važno, za poštovaoce i ljubitelje Oljinog stvaralaštva, u Srbiji je:

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Protić, B. Miodrag (1970). „Olja Ivanjicki”. Srpsko slikarstvo XX veka, Tom 2. - Biblioteka Sinteze (na jeziku: (srpski)). YU-Beograd: Nolit. str. 533.
  2. ^ „Olga Olja Ivanjicki, slikar, skulptor, pesnik, arhitekta, dizajner, kostimograf, modni kreator, multimedijalna licnost”. Fond Olge Olje Ivanjicki. Pristupljeno 27. 3. 2017. 
  3. ^ a b v g d đ e Karović, Boban. „Čerupanje Olje Ivanjicki: Od lažnih kumova i ljubavnika do države, svi se bore za imovinu umetnice”. 2015 . Adria Media Group d.o.o. Arhivirano iz originala 28. 03. 2017. g. Pristupljeno 27. 3. 2017. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]