Harijet Martino

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Harijet Martino
Datum rođenja(1802-06-12)12. jun 1802.
Mesto rođenjaNoričUjedinjeno Kraljevstvo
Datum smrti27. jun 1876.(1876-06-27) (74 god.)
Mesto smrtiAmbelsajdUjedinjeno Kraljevstvo
RoditeljiAnuel AA
Elizabeth Rankin

Harijet Martino (engl. Harriet Martineau; Norič, 12. jun 180227. jun 1876) je bila engleski društveni teoretičar i vigovski pisac, često se smatra prvom ženom u sociologiji i začetnicom feminizma. [1]

Martino je napisala mnogo knjiga i mnoštvo eseja iz sociološkog, verskog, holističkog, a možda i najkontroverznije, ženskog ugla; Ona je takođe prevela različite radove iz Ogusta Komte.[2] Zarađivala je dovoljno samo od svog pisanja, što je bio redak podvig za žene u viktorijansko doba. Mlada princeza Viktorija uživala je čitajući njena izdanja. Kraljica ju je pozvala na krunisanje princeze Viktorije 1838.- događaj koji je Martino opisala, sa mnoštvo zabavnih detalja, svojim čitaocima. [3][4] Martino je opisala svoj pristup pisanju na sledeći način: "Kada čovek proučava društvo on se mora fokusirati na sve njegove aspekte, uključujući ključne političke, verske i socijalne ustanove" . Verovala je da je temeljna društvena analiza bila neophodna da bi se shvatio podređeni položaj žena u odnosu na muškarce.

Romansijerka Margaret Olifant rekla je: "Kao rođeni predavač i političar ona [Harijet Martino] je izrazito manje pogođena svojim polom nego možda bilo koji drugi, muškarac ili žena, njene generacije".[2]Martino je u svom pisanju uvela feminističke sociološke perspektive koje su inače bivale previđene kao što su brak, deca, kućni i verski život i rasni odnosi.[5]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Bila je šesta od osmoro dece. Rođena je u Noriču[6], Engleska, gde joj je otac bio proizvođač tekstila, a majka ćerka prerađivača šećera i bakalara. Porodica Martino je bila francuskog Hugeno porekla i usavršavala je unitarne stavove. Harijet Martino bila je najbliža sa svojim bratom Džejmsom, koji je postao sveštenik u tradiciju engleskih dizentera. Prema piscu Dajani Postletvejt, Harijetin odnos sa majkom je bio napet i bez naklonosti, što je doprinelo njenim stavovima u svom kasnijem pisanju. Martino tvrdi da je majka ostavila dojilji [2].

Njeni ideali prema domu i "prirodnom fakultetu za gazdovanje", kao što je opisano u knjizi Obrazovanja Domaćinstava (1848), proistekla je iz njenog nedostatka vaspitanja tokom odrastanja. [2] Njena majka je bila antiteza toplih i negovanih kvaliteta koje je Harijet smatrala neophodnim za devojčice u ranom uzrastu. Njena majka je instistirala da sva njena deca budu načitana, ali se u isto vreme suprotstavljala ženskoj  pedantnosti. Smatrala je da njena ćerka ne sme biti viđena sa olovkom u ruci.Njena majka striktno primenjivala "pravilno" žensko ponašanje, terajući ćerku da drži iglu za šivenje jednako dobro kao i olovku.[2]

Martino je počela gubi čula ukusa i mirisa u mladosti, postala je sve gluvlja i morala je da koristi slušni aparat.To je bio početak mnogih zdravstvenih problema u njenom životu. U 1821. počela da piše je anonimno za Mesečni Repozitorijum, i 1823. objavila je Molitvene vežbe i obraćanja.Posao njenog oca je propao u 1829. U 27 godini života, Martino je izašla iz ženskog sveta da bi zaradila za život svoje porodice. Zajedno sa svojom vezom, počela je prodaje svoje članke Mesečnom Repozitorijumu, zarađuju priznanja, uključujući i tri nagrade za eseje od Unitarnog Udruženja. Njen redovan rad sa Repozitorijumom pomogao joj je da se utemelji kao pouzdan i popularan pisac.

U svojoj Autobiografiji,osvrće se na svoj uspeh kao pisac i na poslovni neuspeh njenog oca, koji opisuje kao "najbolju stvar koja se desila njenoj porodici." jer je konačno mogla da istinski živi umesto da stagnira.ona ističe svoje iskustvo sa finansijskom odgovornošću[7]  u svom životu dok piše "Jedinstvo književnih i ekonomskih narativa."[8]

Njena prva izdata knjiga, Ilustracije Političke ekonomije, [9]bio je izmišljeni udžbenik namenjen da pomogne javnosti da razume ideje Adama Smita. Ilustracija je objavljena u februaru 1832. u izdanju od samo 1500 knjiga, jer je izdavač pretpostavio da se neće dobro prodavati. Ipak, vrlo brzo je postala veoma uspešna, toliko da je nadmašila prodaju Dikensovih dela. Ilustracija je bilo prvo delo kojim je stekla široku slavu, a taj uspeh poslužio je za širenje ideje slobodnog tržišta Adama Smita i širom cele Britanske imperije. Martino se složila da piše niz sličnih mesečnih priča u periodu od dve godine, rad je ubrzan uz pomoć njenog brata Džejmsa koji je pisao sa njom. [2] Kasniji radovi ponudili su fiktivne tutorijale o nizu političkih ekonomista, kao što su Džejms Mil, Bentam i Rikardo, i kasniji u kojima prepričava svoje poglede na zakon za plaćanje zakupa. Martino se oslanjala na Maltusa tokom formiranja svog viđenja populacije, mada u pričama kao što su "Vil i Vou u Garveloku" promovisala je ideju kontrole stanovništva samo preko uljudnih pojmova dobrovoljne čednosti i starijih brakova.

Martino u svojim kasnijim godinama.

Ekonomija i društvene nauke[uredi | uredi izvor]

Martino predlaže Političke Ekonomske teorije u Ilustracija Političke ekonomije. Ona se smatra favoritom koji spaja fikciju i ekonomičnost u vremenskom periodu kada "fikcija je tvrdila vlast nad emocionalnim znanjem, a ekonomija je tvrdila vlast nad empirijskim znanjem." [10] Pored toga, Harijet Martino otvara vrata ženama u politiku.  Na primer, Dali Lana objašnjava da je "tako što na temu domaće privrede da nose na političkoj ekonomiji, Martino stavlja žene više centralno u ekonomskoj teoriji i praksi. U tom kontekstu, žene - kao čitalaca ilustracija i kao likovi sa pričama - ne samo donela deo obimnije ekonomije, ali i (zbog njihovog učešća)da nauče principe političke ekonomije ".[8]

Smrt[uredi | uredi izvor]

Ime Harijet Martino je na donjem delu spomena reformatora, KENSAL Zeleno Groblje

Harijet Martino umrla je od bronhitisa [6]na "Knolu" 27. juna 1876. Sledećeg aprila, u Brakondejlu, na imanju svog rođaka, obimne kolekcije njene umetnosti prodate su na aukciji.[11]

Biblografija[uredi | uredi izvor]

  • Illustrations of taxation; 5 volumes; Charles Fox, 1834
  • Illustrations of Political Economy; 9 volumes; Charles Fox, 1834
  • Miscellanies; 2 volumes; Hilliard, Gray and Co., 1836
  • Society in America; 3 volumes; Saunders and Otley, 1837; (reissued by Cambridge University Press. 2009. ISBN 978-1-108-00373-5. ); Internet Archive
  • Retrospect of Western Travel; Saunders and Otley, 1838, (Project Gutenberg Volume 1, Volume 2)
  • Martineau, Harriet (2005). How to Observe: Morals and Manners. Kessinger Publishing. ISBN 978-1-4179-7389-7. 
  • Deerbrook; London, 1839; Project Gutenberg
  • The Hour and the Man: An Historical Romance, 1839, Project Gutenberg
  • The Crofton Boys. A Tale; Charles Knight, 1841; Project Gutenberg
  • Life in the Sickroom, 1844
  • Household Education, 1848, Project Gutenberg
  • Eastern Life. Present and Past; 3 volumes; Edward Moxon, 1848
  • The History of the Thirty Years' Peace, A.D. 1816–1846 (1849)
  • Feats on the Fiord. A Tale of Norway; Routledge, Warne, & Routledge, 1865, Project Gutenberg
  • Harriet Martineau's Autobiography. With Memorials by Maria Weston Chapman; 2 volumes; Smith, Elder & Co, 1877; Liberty Fund.
  • A Complete Guide to the English Lakes; John Garnett 1855 and later editions[12]
  • Atkinson, H.G. & Martineau, H.. Letters on the Laws of Man's Nature and Development; Chapman, 1851 (reissued by Cambridge University Press. 2009. ISBN 978-1-108-00415-2. )
  • Comte, A; Martineau, H. (tr.). The Positive Philosophy of Auguste Comte; 2 volumes; Chapman, 1853 (reissued by Cambridge University Press. 2009. ISBN 978-1-108-00118-2. )

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Hill, Michael R.; Hoecker-Drysdale, Susan (2002). Harriet Martineau: Theoretical and Methodological Perspectives. Psychology Press. ISBN 978-0-415-94528-8. 
  2. ^ a b v g d đ Postlethvaite Diana (proleće 1989).
  3. ^ Martino, Harriet (1877). Harriet
  4. ^ Vilson, Kristofer.
  5. ^ Hill & Hoecker-Drysdale 2002. sfn greška: više ciljeva (2×): CITEREFHillHoecker-Drysdale2002 (help)
  6. ^ a b http://spartacus-educational.com/Vmartineau.htm
  7. ^ . Martino, Harijet
  8. ^ a b Dallei Lana L "Na martineau ilustracije političke ekonomije, 1832-34". FILIJALA:
  9. ^ Puni tekst na The Online Librari of Liberti
  10. ^ . Poovei, Marija (1995)
  11. ^ "Kasni Miss Harriet Martino". Arhivirano na sajtu Wayback Machine (6. oktobar 2014) Šta
  12. ^ Martino, Harriet (ND).

Literatura[uredi | uredi izvor]