Hesperidijum

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Hesperidijum poncirusa sa višesemenim segmentima.
Segment pomela sa modifikovanim ćelijama.

Hesperidijum (lat. hesperidium, plural hesperidia) – je segmentirana bobica, karakteristična za vrste podfamilije Aurantioideae, porodice Rutaceae. Karl Line izabrao je ovaj naziv za ovu vrstu ploda aludirajući na zlatne jabuke (pomorandže) u Vrtu Hesperida. Od biljaka sa plodovima ove vrste poznatije su pomorandža, mandarina, limun, limeta, grejpfrut, kumkvat, poncirus...

Građa ploda[uredi | uredi izvor]

Tanki, sjajni spoljni sloj ploda je egzokarp. Spoljni deo mezokarpa - flavedo (lat. flavus = žut) - sadrži tačkaste žlezdice sa esencijalnim uljima i karotenoidima. Egzokarp i spoljni deo mezokarpa formiraju koru. Unutrašnji deo mezokarpa – albedo (lat. albus = beo) - je sunđerast, relativno suv, nastavlja se u tankom sloju između karpela. Endokarp je tanki sloj koji pokriva karpele, iz njega se oslobađa sluzava masa, koja ispunjava bilo direktno gnezda (okca) ploda (kao kod muraje), ili sočne vrećice - jednoćelijske dlake - modifikovane krupne ćelije. U gnezdima se formira više semena najčešće mat, bele semenjače. Kulturne forme mogu da budu sterilne – besemene.

Upotreba u ishrani[uredi | uredi izvor]

U podfamiliji Aurantioideae većina vrsta je jestiva. Gnezda ploda, kriške, su deo koji se najčešće jede, dok se kod citrona (Citrus medica L.) jede albedo, presan ili kandiran, a kod kumkvata ceo plod sa ljuskom. Flavedo limuna i pomorandže se struže i dodaje poslasticama zbog arome.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Tootill, E. (1984): The Penguin Dictionary of Botany. Market House Books Ltd.
  • Bailey, L. H.; Bailey, E. Z.. Hortus (Third ed.). New York: Macmillan. 1976. ISBN 978-0-02-505470-7. str. 275.
  • Artюšenko, Z. T., Fёdorov, Al. A. Atlas po opisatelьnoй morfologii vыsših rasteniй. Plod. — L.: Nauka, 1986. — S. 81. — 392 s.
  • Gesperidiй // Эnciklopedičeskiй slovarь Brokgauza i Efrona : v 86 t. (82 t. i 4 dop.). — SPb., 1890—1907.