Циганско перје

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Cigansko perje, svilenica
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Divizija:
Klasa:
Red:
Porodica:
Potporodica:
Rod:
Binomno ime
Asclepias syriaca

Cigansko perje, ili svilenica (lat. Asclepias syriaca), višegodišnja je vrsta biljaka iz familije Apocynaceae. Areal rasprostranjenja obuhvata Severnu Ameriku, ali je postala široko rasprostranjena i zadivljala u južnoj Evropi i Rusiji.Poreklom je iz južne Kanade.Na skali invazivnosti je svrstana među jako invazivne biljke. Raste na peščanim, plodnim žemljištima i u sunčanim predelima.

Opis[uredi | uredi izvor]

Asclepias syriaca je klonska višegodišnja zeljasta mlečna biljka, uspravnog stabla, visine do 2 m. Listovi su eliptični, sa lica tamnozeleni, a sa naličja svetlozeleni i dlakavi, pri vrhu su zašiljeni. Cvetovi su roze, ljubičaste do crvene boje, krupni. Cveta od juna do avgusta. Plod je čaura duga oko 10 cm, ovalna, dlakava. Semena su jajasta, spljoštena, obavijena svilenkastim nitima, što im omogućuje lako rasejavanje vetrom. Svi delovi biljke sadrže mlečni sok koji oslobađaju kada se ozlede.[1]

Ekologija[uredi | uredi izvor]

Odlična je hrana za insekte. Medonosna je biljka. Na severoistoku i srednjem zapadu jedna je od najvažnijih hrana za Monarh leptira (Danaus plexippus). Pošto mlečni sok sadrži kardijačne glikozide, može biti toksičan za mnoge insekte i životinje. Za neke insekte ovaj glikozid postaje odbrana. Skladište ga u svom tkivu i tako se brane od predatora, za koje bude otrovan. Invazivna je vrsta. Pogoduju joj područja u blizini reka. Česta je u usevima kukuruza, gde predstavlja korov.[2]

Upotreba[uredi | uredi izvor]

Mlečni sok sadrži velike količine glikozida što čini lišće i folikule toksičnim po velike sisare i ljude (potrebne su velike količine da bi došlo do trovanja). Mlade stabljike, mlado lišće, pupoljci i nezreli plodovi su jestivi sirovi i tada nemaju gorčinu. Ulje iz semena može se lako pretvoriti u cinaminsku kiselinu koja štiti od Sunčevog zračenja u koncentraciji 1-5%.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Laboratorija za invazivne i karatinske korovske vrste”. 
  2. ^ „Wild flowers”.