Data Access Language
Data Access Language, ili jednostavno DAL, bio je jezik sličan SQL-u i interfejs za programiranje aplikacija koji je Apple izdao 1990. godine da bi pružio jedinstveni klijent/server pristup sistemima za upravljanje bazama podataka. Bio je poznat po lošim performansama i visokim troškovima, nešto u čemu Apple nije učinio mnogo tokom kratkog veka ovog jezika, pre nego što je rasprodat 1994. godine. DAL se koristi kao izvorni SQL dijalekt PrimeBase SQL servera, kao i sada ugašeni Butler SQL.
Istorija[uredi | uredi izvor]
DAL je počeo kao nezavisni proizvod, CL/1 (Connectivity Language One), od malog dobavljača Network Innovations. Apple je kompaniju kupio 1988. godine [1] u vreme kada su baze podataka klijenta/servera postajale bitno pitanje u industriji. Prvu verziju rebrendiranog softvera objavili su 1989. godine za MVS, praćene i drugim verzijama tokom naredne godine.
DAL je patio od većine Apple-ovih problema ranih 1990-ih, naročito od naizmeničnog nivoa podrške u kojem bi Apple agresivno promovisao proizvod, a zatim ga ignorisao. Tokom celog vremena kompanija se borila za promociju sistema kao standard za više platformi ili kao tehnologiju samo za Mac. [2] Izdanje DAL-a takođe se poklopilo sa padom kompanije Apple iz poslovnog sveta, i ne slučajno sa Microsoft-ovim naporima u vezi sa ODBC-om.
Čini se da DAL nije mnogo korišćen, a na kraju ga je Apple prodao kompaniji Independence Technologies 1994. godine, tokom prodaje niza "high-end" paketa, kao što su njihov X.400 server i SNA klijent. [3] Independece Technologies je bio prodavac posrednog softvera, poznatiji kao glavni prodavac proizvoda Tuxedo za Uniks. 1995. BEA Systems je kupio kompaniju, a zauzvrat ju je prodao UniPrise Systems-u krajem 1996. U ovom periodu nije bilo izdanja.
Opis[uredi | uredi izvor]
Poput Oracle-ovog PL/SQL-a ili Microsoft-ovog Transact-SQL-a, DAL je u osnovi proširena verzija SQL-a koja podržava osnovne funkcionalnosti upita i dodaje čistu sintaksu za kursorske operacije, logiku i petlje.
Kada su poslali komandu, rane verzije Apple-ovog DAL tumača dele izjavu na više podupita za osnovne izvore podataka. Ovaj prevod se odvijao na strani servera, baš kao i PL/SQL i Transact-SQL, ali je zahtevao prilično skup „adapter“ program često sumnjivih performansi. Ovaj adapter je učinio DAL znatno manje privlačnim od kasnijih sistema poput ODBC-a, gde se prevođenje obično odvija na strani klijenta i obično je besplatno uključeno u mehanizam baze podataka. Loša strana ODBC pristupa je ta što se, bar teoretski, koristi više mrežne propusnosti za povlačenje „sirovih podataka“ na klijentsku mašinu za obradu nazad u standardni format.
Na kraju klijenta, DAL-u se prvobitno pristupalo direktno putem sistemske ekstenzije, ali je DAL kasnije uveden u jedan sloj upravljačkog programa sličan ODBC-u, Data Access Manager (DAM). DAM je bio koncept sličan ODBC-u, ali nije obuhvatao SQL slojeve, već je bio strogo sistem za slanje „neprozirnih“ upita i primanje skupova rezultata. DAM je takođe uključio koncept „dokumenta sa upitom“ koji je omogućavao da se DAL (ili drugi) upiti zapisuju u sistem za autorizaciju, a zatim lako koriste u bilo kojoj klijentskoj aplikaciji.
Serveri i klijenti[uredi | uredi izvor]
Jedan od najčešćih klijenata za DAM bila je HyperCard. Kombinacija HyperCard-a i DAL-a predstavljala je ozbiljan izazov postojećim dobavljačima koji nisu mogli da ponude ništa sa GUI-jem. Apple je dao seriju demonstracija HyperCard-a/DAL-a, a ubrzo je Oracle kupio klon HyperCard-a, PLUS od kompanije Spinnaker Software, da bi proizvela Oracle Card.
Veći deo 1990-ih direktni DAL server baze podataka bio je dostupan na Makintošu, Butler SQL . Međutim, kao i svaki serverski softver na „klasičnom“ Mac OS-u, Butler-a je ozbiljno omeo Mac-ov jednokorisnički sistem datoteka i ograničen multitasking i nikada nije mogao zaista da pruži performanse koje bi isti server imao na Windows NT-u ili Uniksu .
PrimeBase odeljenje nemačkog programera softvera SNAP Innovation GmbH nastavlja da podržava DAL na njihovom višeplatformnom SQL serveru baze podataka (prvobitno poznat kao P.INK SQL). Njihova proširena verzija DAL-a zove se PrimeBaseTalk (PBD) i u potpunosti je kompatibilna sa DAL-om. Njihova arhitektura ne uključuje Data Access Manager i rezultirajući dobitak u performansama je znatan.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Apple Acquires Network Innovations"[mrtva veza], Wheels for the Mind, Boston College, 1988
- ^ Jeff Moad, "Apple Says Yes to SQL", Datamation, 1990
- ^ "Apple Divests Data Access Language, SNAps, take Bedrock"[mrtva veza], Computer Business Review, 26 January 1994