Корисник:Darko Bogojevic/песак

С Википедије, слободне енциклопедије


Endosperm je tkivo nastalo unutar semena, a koje služi prehrani klice. Okružuje embrion i daje hranu u obliku skroba , ali može da sadrži delom ulјa i proteine . Endosperm je takođe značajan izvor hraniva za lјude i životinje.

Primer toga je pšenica kao značajan izvor hrane. U golosemenjača endosperm nastaje pre oplodnje (primarni, haploidni endosperm), dok se u skrivenosemenjača razvija nakon oplodnje (sekundarni, triploidni endosperm), najčešće spajanjem dvaju jedara embrionske kese s jednom spermskim jedrom. [1]

Poreklo endosperma[уреди | уреди извор]

Prve bilјke cvetnice imale su seme sa malim embrionom i velikim endospermom, a kroz evolutivni razvoj došlo je do pojave bilјaka sa zrelim semenkama, bez endosperma ili sa veoma malim endospermom. Kod pojedinih cvetnica embrion zauzima većinu semena. a endosperm se ne razvija ili je absorbovan pre sazrevanja semena. [2]

Dvostruka oplodnja[уреди | уреди извор]

Endosperm se formira kada dva spermna jedra unutar polenovog zrna uđu u unutrašnjost embrionske vreće ili ženskog gametofita. Jedno spermno jedro oplodi jaje, formirajući zigot, dok se drugo spermno jedro obično spaja sa dva polarna jedra u embionskoj vreći, formirajući ćelije primarnog endosperma (tako formirana jedra se nazivaju i trostruko spojena jedra: triple nuclei). Ćelije,koje su nastale u procesu dvostruke oplodnje razvijaju se u endosperm. Jer se formira posebnom oplodnje, endosperma predstavlјa organizam odvojeno od rastućeg embriona.[3]

Formiranje endosperma[уреди | уреди извор]

Postoje tri vrste razvoja endosperma:

Jedarno formiranje endosperma uklјučuje ponavlјenje slobodne podele jedra. Ako se formira ćelijski zid, on nastaje nakon slobodne podele jedra. Obično se označava kao tečni endosperm. Ćelijsko formiranje endosperma podrazumeva da se formiranj ćelijskog zida izvodi istovremeno kada i podjele jedra. Helobijalno formiranje endosperma obeleženo je formiranjem ćelijskog zida između prva dva jedra, nakon čega je polovina endosperm razvija prema jedarnom , a druga polovina prema ćelijskom obrascu.

Uloga endosperma u razvoju semena[уреди | уреди извор]

U nekim grupama (npr zrna porodice Poaceae ) endosperma opstaje u zreloj fazi semena kao tkivo za skladištenje, u kom slučaju se seme pod nazivom "belančevinast" ili "endospermasto", a kod drugih se apsorbuje tokom razvoja embriona, u kom slučaju se seme pod nazivom " eksalbuminozno " ili " kotiledonsko " i funkciju za skladištenje tkiva vrši uvećanim kotiledonima ( "seme lišća"). U određenim vrstama (npr kukuruz, Zea mais ); Funkcija skladištenje je podelјen između oba endosperma i embriona. . Neka zrela endospermna tkiva skladište masti (npr. ricinus, Ricinis communis ), a druga (uklјučujući žitarice, kao što su pšenica i kukuruz) skladišti se uglavnom skrob.

Praškaste semenke, kao kod orhideja nemaju endosperma. U nekim drugim vrstama, kao što je kafa, endosperm se i ne razvija. Umesto toga, jedro proizvodi hranjiva tkiva zvana "perisperm". Endosperm nekih vrsta je odgovoran za mirovanja semena. Mehanizam rast bilјaka pobolјšava produktivnost endosperma i posreduje u transferu hranjivih materija iz bilјke majke embriona. Deluje kao lokaciju za gensko utiskivanje, a odgovoran je za prekid rasta sjemena proizvedenog od genetički nepodudarnih roditelјa. U cvetnica, endosperm sadrži hormone, kao što su citokinini, kojima se uređuje ćelijska diferencijacija i formiranje embrionskih organa.[4][5]


Spoljašnje veze[уреди | уреди извор]


Vidi još[уреди | уреди извор]

Reference[уреди | уреди извор]

  1. ^ Kojić M., Pekić S., Dajić Z.,(2004),Botanika, Draganić, Beograd ISBN 86-441-0571-X.
  2. ^ The seed biology place , Evolution of seed structure and seed dormancy
  3. ^ Central® (PMC) , Evolutionary origins of the endosperm in flowering plants
  4. ^ Mechanisms of plant growth and improved productivity: modern approaches edited by Amarjit S. Basra 1994. ISBN 0-8247-9192-4 p.
  5. ^ Pearson, Lorentz C. (1995), The diversity and evolution of plants, Boca Raton: CRC Press, p. 547, ISBN 0-8493-2483-1