Пређи на садржај

Корисник:Divnadivna73/песак

С Википедије, слободне енциклопедије

Sekundarne delatnosti obuhvataju ljudske delatnosti koje se odnose na proizvodnju raznih dobara koje su potrebne čoveku osim proizvodnje hrane (proizvodnjom hrane se bave primarne delatnosti). Najvažnije sekundarne delatnosti su industrija, građevinarstvo, rudarstvo, energetika, brodogradnja i proizvodno preduzetnistvo. Sekundarne delatnosti proizvode ona dobra koja čoveku nisu nužno potrebna za život (kao primarne delatnosti), ali bitno poboljšavaju kvalitet života.[1]

Sekundarne delatnosti se javljaju već u neolitu. Prva sekundarna delatnost u istoriji je izrada raznih posuda od gline (grnčarija). S vremenom se specijlizuju ljudi koji se bave samo grnčarstvom, te svoje proizvode razmjenjuju s ljudima koji se bave poljoprivredom i stočarstvom, te se time razvija trgovina. U bakarno doba se pojavljuju zanatlije koji izrađuju razne proizvode od bakra, te se time širi sloj ljudi koji se bave sekundarnim delatnostima. U doba prvih civilizacija (Egipat, Mesopotamija) već postoji sloj zanatljija koji izrađuju razne proizvode. S vremenom se razvija i rudarstvo zbog potrage za potrebnim metalima.[2]

Preduzetništvo i rudarstvo su jedine sekundarne delatnosti do novog veka. Početkom novog veka se preduzetništvo razvija i nastaju prve manufakture u kojima više preduzetnika radi zajedno i mogu proizvoditi više na dotadašnji način. S vremenom dolazi do otkrića raznih mašina kojima se može proizvoditi više i bolje uz manji utrošak radne snage, te se time razvija industrija. Industrijska revolucija je uvela bitne promene u život dotadašnjeg čoveka. Istovremeno se modernizuje poljoprivreda, te ona više ne zapošljava toliko radne snage (do industrijske revolucije se preko 90% ljudi bavilo poljoprivredom) koja se počinje zapošljavati u fabrikama i baviti industrijom. To podstiče nagli rast gradova u kojima je industrija smeštena.[3]

Krajem 20. veka u industriji se zbog dalje modernizacije i uvođenja mašina koji ne traže mnogo radnika počinje smanjivati broj zaposlenih. Danas se u razvijenim državama većina ljudi bavi tercijarnim delatnostima, dok industrija proizvodi više uz manji broj zaposlenih. [4]

Reference[уреди | уреди извор]

  1. ^ „What is secondary sector? definition and meaning - BusinessDictionary.com”. web.archive.org. 2020-08-05. Приступљено 2024-05-11. 
  2. ^ „Secondary Industry: Meaning, Types, Characteristic”. Marketing91 (на језику: енглески). Приступљено 2024-05-11. 
  3. ^ „Secondary Industry: Meaning, Types, Characteristic”. Marketing91 (на језику: енглески). Приступљено 2024-05-11. 
  4. ^ „Secondary Industry: Meaning, Types, Characteristic”. Marketing91 (на језику: енглески). Приступљено 2024-05-11.