Корисник:Vukovic b stefan/песак

С Википедије, слободне енциклопедије

Kod većine suvozemnih biljaka izdanak se razvija nad zemljom, u vazduhu. To su tzv. nadzemni (fotofilni,aerofilni) izdanci. Mnoge višegodišnje biljke imaju izdanke u zemlji. Neki od tih izdanaka su i izdanci za magacioniranje hrane u koje ubrajamo rizome, krtole, lukovice, kod nekih biljaka i repe.

Rizomi[уреди | уреди извор]

Rizom

Rizomi su podzemni izdanci izduženog oblika sa neograničenim rastenjem. Osovina rizoma je valjkasta, zadebljala i služi kao rezervoar hranljivih materija. Rizom se sastoji od kratkih članaka koji su nastali tokom vise vegetacionih perioda.Razlika između rizoma i korena nije samo u građi. Najbitnija razlika između rizoma i korena je u tome sto rizom na sebi ima listove, a nema kaliptru. Rizom predstavlja podzemno stablo sa skraćenim internodijama i sitnim ljuspastim lstićima. Javlja se kod mnogih višegodišnjih zeljastih biljaka (podbel, pirevina, zubača, perunika i dr.). Na rizomu se obrazuju pazušni pupoljci iz kojih se razvijaju izdanci, a sa donje strane adventivni korenovi. Rizom se javlja kao horizontalno i uspravno rastući rizom. Horizontalno rastući rizom imaju podbel i pirevina, a uspravno rastući imaju jagorčevina i bokvica.



Krtole[уреди | уреди извор]

Krtola krompira

Krtola je podzemni izdanak, najčešće zadebljao, specifičnog ili cilindričnog oblika, s' veoma skraćenim internodijama i dobro razvijenim parenhimom za rezervisanje. Rast krtole je ograničen. Krtole mogu biti nadzemne i podzemne. Nadzemne krtole predstavljaju zadebljanje glavnog stabla (npr. kod keleraba), ili bočnih izdanaka (npr. kod nekih epifitskih tropskih orhideja). Podzemne krtole su ili zadebljanja hipokotila ili su to zadebljali podzemni dugački izdanci tzv. stolone (krompir). Krtola se može formirati i zadebljanjem kratkih rizoma kao sto je to slučaj kod čičoke.





Lukovica[уреди | уреди извор]

Lukovica lale

Lukovica je metamorfozirani izdanak koji služi biljci za preživljavanje nepovoljnog perioda u toku godine, a takođe i za vegetativno razmnožavanje. Lukovica predzstavlja podzemni skraćeni izdanak sa sočnim ljuspastim listovima, gde se magaciniraju hranljive materije. Javljaju se kod mnogih monokotila i nekih prolećnica. Lukovice mogu biti tunikatne koje imaju spoljašnje zaštitne listove, i crepaste gde se listovi prekrivaju kao crepovi na krovu (ovakav oblik lukovice ima ljiljan)



Literatura[уреди | уреди извор]

  • Prof. dr Momcilo Kojić, prof. dr Sofija Pekić, prof. dr Zora Dajić Botanika, izdavačka kuća Draganic,Novi Beograd, 2004
  • Dragana Rančić, Svetlana Aćić i Ivan Šoštarić, Praktikum iz poljoprivredne botanike sa radnom sveskom,Beograd, 2016

Reference[уреди | уреди извор]

[1]

  1. ^ http://www.slideshare.net/thedzo/izdanak-i-metamorfoze-izdanka-4117747